Odgovorno novinarstvo
U posljednjoj epizodi prve sezone podcasta Dva trio osam, čitamo četiri teksta nastala u sklopu projekta Odgovorno novinarstvo; četiri priče koje, svaka na svoj način, propitkuju granice javnog interesa i uredničke odgovornosti.
Početkom srpnja u javnost je procurio intrigantan dokument. Interna PowerPoint prezentacija njemačke ekstremno desne političke stranke Alternative für Deutschland (AfD) omogućila nam je rijedak uvid u njihovu strategiju. Ako je suditi po dokumentu u posjedu portala Politico, umjesto klasične borbe za glasove, cilj AfD-a je produbiti društvene podjele te probiti tzv. Brandmauer
U novoj epizodi podcasta Dva tri osam razgovaramo s Anom Lalić Hegediš, novinarkom i predsjednicom Nezavisnog društva novinara Vojvodine. Gošća ulazi ravno u srž pitanja kako informiranje u regiji sve češće zamjenjuje borba s dezinformacijama. Ana opisuje kako se novinarstvo u Srbiji posljednjih godina svelo na neprestani fact-checking
Urednik javnog servisa nastupa na događaju Grada kojeg redakcija pokriva, njegovo djelo se redovito emitira u eteru kojim upravlja, a istodobno se preko ZAMP-a ostvaruje potencijalna materijalna korist.
Tvrdnja da je zagrebački skup HND-a i SNH-a bio usmjeren protiv Izraela netočna je – zahtjevi su se odnosili na zaštitu civila, novinara i pristup humanitarnoj pomoći.
U javnom se prostoru posljednjih par godina sve češće mogu pronaći predviđanja o rastućoj krizi koju na tržište rada donosi ubrzani razvoj alata generativne umjetne inteligencije. Iako krajnji razmjeri ovog procesa ostaju otvoreno pitanje, analitičari Goldman Sachsa zaključuju da bi nove tehnologije već sad mogle zamijeniti oko 300 milijuna postojećih radnih mjesta
U novoj epizodi podcasta Dva tri osam gost je Saša Leković – slobodni novinar, dugogodišnji voditelj Centra za istraživačko novinarstvo, nekadašnji predsjednik Hrvatskog novinarskog društva i autor radijskih formata (među ostalim i na Radio Rojcu).
O praksi u kojoj sudionici_e unaprijed dogovaraju i pristaju na scenu koja uključuje ili simulira izostanak pristanka.
Pulska novinarka Danijela Bašić Palković u podcastu Dva tri osam o lažnim vijestima, granicama fact-checkinga i odgovornosti redakcija. Ako informaciju prenosiš samo zbog klikova, bez provjere — dio si problema. Novinarstvo nije copy–paste posao.
Povijesno gledano, žene se obeshrabrivalo od dizanja utega ili napornih tjelesnih aktivnosti, često pod izlikom očuvanja ženstvenosti ili izbjegavanja navodnih zdravstvenih rizika
Nekritičko prenošenje neutemeljenih tvrdnji o programu festivala “Nosi se” pridonosi atmosferi netrpeljivosti i sužavanju prostora za slobodno izražavanje u kulturi.
Naslovnice su infrastruktura demokracije. Kad na njima izostane informacija da se upravo danas odlučuje, ne trebamo teorije zavjere – imamo dovoljno empirije da znamo kako takva tišina radi svoj posao. U konačnici, pitanje ne glasi zašto je referendum propao. Pitanje glasi: kako bi izgledao da je javnost bila informirana?
U popularnim medijima i na društvenim mrežama joga se u velikoj mjeri predstavlja kao aktivnost rezervirana za žene. Reklame za joga prostirke, aplikacije za meditaciju ili Instagram objave gotovo uvijek prikazuju žene u tipičnim joga pozama, dok su muškarci rijetko prisutni u tim vizualnim narativima.
Studije invaliditeta (engl. disability studies) možemo okvirno definirati kao interdisciplinarno područje koje metodama društveno-humanističkih znanosti proučava invaliditet u kontekstu kulture, društva i politike. Kao i u rodnim studijima, naziv je ove discipline u množini kako bi se naglasilo da studiji invaliditeta nikako nisu homogeno područje istraživanja.
Ustrajnim medijskim manipuliranjem i ponavljanjem neistina oblikuje se slika nezavisne kulture kao područja proizvoljnih praksi, čime se sustavno podriva njezin društveni legitimitet.