U toku su pregovori za formiranje civilnog nadzora nad radom Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun. O tome koje bi bile njegove nadležnosti i ko bi se nalazio u njegovom sastavu, za Radio Rojc govore nezavisna stručnjakinja Koviljka Aškić i predsednica Zelene Istre Dušica Radojčić.
Krajem februara, u Uljaniku je održana tribina povodom problema u Kaštijunu, kao što je prekoračenje graničnih vrednosti emisija lebdećih čestica. Neposredno nakon toga, članovi Skupštine Kaštijuna prihvatili su ideju za formiranje takozvanog Odbora za zaštitu okoliša, održivost i lokalnu zajednicu. Prema rečima Dušice Radojčić, rad ovakvog Odbora predstavljao bi malu revoluciju.
Rad komunalnih preduzeća općenito je obavijen velom tajne. Informacije nam kaplju, i to ne kad je vrijeme za to, nego kad problem postane toliko očit. Trebalo bi biti drugačije i da na dijelu bude princip predostrožnosti, da vidimo što se zbiva u trenutku i da to pokušamo spriječiti.
Ona navodi da bi se članovi Odbora birali na temelju javnog poziva, kako bi rad bio što transparentniji i uključio sve koji imaju neophodno znanje i interesovanje.
Odbor bi imao najmanje pet članova, neovisnih od bilo kojih tijela vlasti. To bi bili predstavnici građanske inicijative, udruga za zaštitu okoliša i neovisni stručnjaci. Nadležnosti Odbora bi bile osiguranje transparentnosti, zaštita okoliša i zdravlja, učinkovitost rada Kaštijuna, poštovanje hijerarhije gospodarenja otpadom, i zagovaranje politike održivosti – kaže Radojčić i dodaje da se nova planirana investicija u Kaštijun tiče povećanja njegovih kapaciteta, što je drugim rečima priznavanje propasti ovog projekta.
Ekspertkinja Koviljka Aškić upozorava da mesec dana unatrag postoji prekoračenje PM2,5 i P10 čestica, te da analize tla i zraka na području Kaštijuna pokazuju postojanje teških metala koji su dokazano kancerogeni.
Mi ne znamo šta nose ove čestice sa Kaštijuna jer nisu napravljene analize. Mora biti neka uzročno-posljedična veza između njihovog sastava i onoga što imamo u tlu, tih vrijednosti teških metala koje su tolike da možemo rudnik otvoriti; za isplativo nalazište bakra je potrebno manje nego što ga mi imamo u tlu.
Sagovornice podsećaju da se u Puli odvaja svega 4 odsto otpada, u Istarskoj županiji 14, dok prema pravilima Evropske Unije taj postotak treba iznositi 50.
Grad Pula je donio odluku na koji način će se prikupljati otpad i u Zakonu je navedeno da su nam dužni omogućiti odvojeno prikupljanje bio otpada i evidencija pražnjenja kante. Na području gde Herculanea radi, samo 20 odsto kućanstava ima evidenciju. Ono što su sami rekli da će provesti i ono na šta ih Zakon tjera, ne provode – kaže Aškić i apeluje na građane da sami razvrstavaju otpad i na taj način utiču na uspostavljanje burze sirovina.
Pripremila: Marija Stojadinović