Na sto pedesetu obljetnicu rođenja Marije Jurić Zagorke razgovarali smo s Anom Zbiljski, iz Centra za ženske studije, povjesničarkom i voditeljicom njenog Memorijalnog stana na zagrebačkom Dolcu. Nadovezujemo se na tekst Milene Benini, s portala Voxfeminae. O polemici o ženskim pravima s A. G. Matošem, osnutku Hrvatskog društva književnica, malo tko zna. Postavlja se pitanje integracije Zagorke i ženske povijesti općenito, u općeobrazovni sistem. Ana je mišljenja da se nešto ipak pomaknulo, obzirom da se Zagorka sada nalazi u nastavi hrvatskog jezika osnovne škole. Memorijalni stan broji i česte posjete učeničkih grupa iz cijele Hrvatske, pa tako školarci mogu čuti i jednu širu priču o novinarki i književnici, koja svakako izostaje iz školskog kurikuluma.
O zastupljenosti žena u povijesti hrvatske književnosti u ovoj priči mora biti riječi, pa tako ističemo kako se upravo Matoš redovito spominje na satovima hrvatskog jezika, dok se Zagorkini romani nazivaju šund literaturom, kad bi zapravo spali pod žanr povijesnih romana, govori gošća. O seksizmu u kojem je Zagorka živjela i radila, ponovno se referirajući na Brankin tekst, osvrćemo se na opise Šime Mazzure i Miroslava Krleže, od mnogih. “U vrijeme kad su žene smatrane intelektualno inferiornima, nekakav je kompliment to što je bivala izjednačena s muškarcem. U tom tonu, možemo povezati način na koji danas, ako nam netko kaže da smo vještice, to sa čašću prihvatimo. Prilikom uhićenja, ona se zahvalila policiji, da su je konačno priznali čovjekom, imenicom rezerviranom za muškarce.” govori Ana.
O Zagorkinu radu bi trebalo puno više istraživati, nastavlja, i popuniti rupe u njenoj biografiji. Tako je primjerice uvelike nepoznat njen Ženski list, prvi hrvatski list za žene, pri kojem je izrazila i svoje odbijanje germanizacije, kada je odbila ponudu jednog njemačkog lista, koji je predložio da ga prevodi i izdaje u Hrvatskoj, rekavši da imamo pravo na svoj list i kulturu. I ova je tema aktualna, govori nam Ana, obzirom na našu trenutnu amerikanizaciju. Valja naglasiti i da je autoričina primarna aktivnost bila novinarstvo, te je i sama to čitav život naglašavala u vlastitim pripovijedanjima svog života.
Ova izrazito kritički usmjerena i progresivna individua, imala bi problema i u ovom sistemu, veli nam Ana. Iako se svaka od naših bivših država sa feminizmom pokušala nositi, niti jedna u tome nije bila efikasna, a Memorijalni se stan, u svijetlu situacije HRT-ovog držanja njenih grudi, između ostalog, pokušava i dalje boriti za Zagorkino mjesto u društvu, novinarstvu, književnosti i feminističkoj sceni, unatoč financijama kao najvećem problemu, te ga proučavati sa mjesta njenog, a ne našeg vremena.
Razgovor u cijelosti poslušajte na linku:
Razgovarala: Nevena Trgovčić
Pripremila: Ana Predan