Povodom dvodnevna događanja imena “Genealogija praksi i diskursa o inkluziji i isključenosti u Istri”, kojeg su organizatori Etnografski muzej Istre i Sveučilište u Tübingenu, u programu Radio Rojca gostovali su Ivona Orlić, ravnateljica EMI-ja i nositelji projekta sa Sveučilišta u Tübingenu, predavači Daniela Simon, Lorena Popović i Luka Babić. Orlić na samom početku naglašava da do suradnje ne bi došlo da bivša ravnateljica, antropologinja Lidija Nikočević, svojim bogatim znanstvenim radom i međunarodnim prijateljstvima nije uvidjela važnost ove teme, te da je izložbom naziva “Istra – različiti pogledi” utkala put virtualnoj izložbi “Istra – što je kutiji?”, o kojoj će više reći Daniela Simon, autorica.
Čast je, veli ravnateljica, ugostiti jedno priznato i cijenjeno sveučilište, koje je odabralo baš nas, u bavljenju temama koje su nama iznimno važne. Vrijeme je ovo u kojem se pitamo jesmo li o identitetima rekli sve, gledamo li na njih nostalgično, sada kada naizgled nestaju, a antropologija nam, kao znanost, omogućava dostup do odgovora na takva pitanja, nastavlja Orlić.
Na mnogobrojnim panelima govorilo se i doznavalo o istrijanstvu, brendiranju istrijanstva kroz regionalno jedinstvo u različitosti, manjinama zatečenima u tranziciji, potom o jeziku, radu i uključivanju albanskih manjina, turistima i stanovnicima Červar Porta i njihovom zahtjevu za samoupravnim pravima iz 1979. godine, o regionalnom identitetu i kulturi sjećanja u kasnom socijalizmu i tranziciju u labinskom slučaju te drugim momentima vezanima za identitet. Kako naglašava Ivona, ovi su ozbiljni i studiozni znanstvenici, koji istarski identitet izučavaju već skoro pet godina, koliko projekt traje, vrlo realni i svjesni naše trenutne stvarnosti u kontekstu multikulturalizma, te nas ne vide kao nešto egzotično, već kao studiju.
Daniela Simon, znanstvenica sa Sveučilišta u Tübingenu, govori dalje o svom doktorskom radu, koji je do Pazina pristigao u formi virtualne izložbe naziva “Što je u kutiji?” Bio je to veliki izazov, veli. To je zapravo vizija današnjeg znanstvenog rada, pokušaj pretakanja mukotrpnog rada u oblik dostupan publici, kako se stručni rad ne bi limitirao na znanost već oslobodio ka onima kojima treba i koje, kao u ovom slučaju, proučava. Simon nastavlja, i potvrđuje očite sumnje. To nije lagan posao, a svaki je pokušaj suradnje znanosti i muzeja hvalevrijedan. Inače bi o svom znanstvenom istraživanju napisali knjigu od tristo, četiristo stranica, objašnjava Simon, u kojoj se koristite vrlo stručnim terminima i vokabularom. Kada je, pak, riječ o izložbi, sadržaj morate suziti, ali ne na štetu materijala i materije. To smo ovdje uspjeli, izbacujući teoreme koji nisu u uporabi u svakodnevnom jeziku, zaključuje.
U samom radu, Simon se sa suradnicima odlučila koncentrirati na slike i obilježja stvarana od antropologa i etnologa, koji su Istru pokušavali prikazati, opisati i oslikati. Na taj su način dobili veoma lucidne prikaze multikulturalnosti, koja se bazira na diferencijaciji onih koji dolaze izvana. Iz tih su kritičkih okvira kao polazišne točke otvorili svoje istraživanje, a dalje o multikulturalnosti ovog naroda, Daniela govori da se već u izvorima iz četrdesetih godina prošlog stoljeća može pronaći njegov opis i definicija, kao hibridan narod.
Uslijedila je diferencijacija, pa se ta hibridnost, nastavlja Simon, odvaja u pozitivan aspekt, kao u slučaju austrijskog carstva, u čijoj je perspektivi istarska multikulturalnost osnova za malo “carstvo”, dok je taj aspekt negativan u slučaju pristaša nacionalnih država, kako je ona ondje opreka za mobilizaciju ljudi po nacionalnoj osnovi, od strane političke elite koja nastoji stvoriti nacionalni poredak. Ta su dva pogleda potom, bila osnova za proučavanje vlastite multikulturalnosti, u kontekstu samih žitelja Istre.
Lorena Popović se pak bavi Istrom od šezdesetih godina prošlog stoljeća, a panel vidi kao razmjenu misli između toga kako je Istra imaginirana i kako je Istrani vide. U svom predavanju i radu najviše se bavi identitetom istrijana i istrijanstva u diskursu, odnosno u tome kako ljudi o ta dva pojma govore, od sedamdesetih kad su prvi put korišteni od strane intelektualaca, autora koji su pisali o Istri nakon drugog svjetskog rata i odnosu slavenske i talijanske populacije, preko devedesetih, kad je tada vladajući IDS termine propagirao. Proučava, dakle, razvoj pojma i istrijanstvo u praksi, u konteksu glazbe, filma i kulture općenito, a naglašava i da, iako ovo nije jedina multukulturna i multietična regija u Europi, u njoj je jedinstvena po oprečnosti slavenske i romanske populacije.
Luka Babić, posljednji od gostiju sa Sveučilišta, također se bavi Istrom dvadesetog stoljeća, pa i nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju. Ime je njegova predavanja “Jugoslavenstvo, istrijanstvo, nacionalizam. Nacionalne manjine Istre zatečene u tranziciji”, a u radu se bavi pitanjima inkluzije i ekskluzije istrijana. Vidi se ovdje, nastavlja, da je istrijanstvo bilo inkluzivno, osobito u devedesetima, kad je ono definirano antagonizmom oprečnom hrvatskom nacionalizmu.
S druge strane, manjine jesu imale problema, osobito u smislu svakodnevne participacije i jezika. Tranzicija je onda manjinama omogućila prostor da se razviju, obzirom da se u vrijeme socijalizma one nisu smatrale ičime drugačije, od strane dominantne većine, pa su tako svi bili jednako državljani Jugoslavije. U tom je smislu ta zatečenost imala pozitivnih odjeka, što je očito u osnutku mnogobrojnih kulturalnih zajednica svih manjina, uz podršku istrijanstva i politike koja je prostor manjinama i dopustila.
Babić naglašava da je njegov period istraživanja mnogo veći te da je ovo samo dio disertacije, koja bi svoj kraj trebala ugledati iduće godine. Svaki povjesničar i kulturolog ima svoju perspektivu, jedinstvenu u ovisnosti od pozicije iz koje razmišlja i radi. Upravo je zato ovaj skup važan i vrijedan. Trebaju nam rezultati vanjskih pogleda, kako bi istarsku multikulturalnost mogli adekvatno ocrtati, što je i cilj ovog sastanka, zaključuje.
Cijeli razgovor možete poslušati na sljedećem linku:
Razgovarala: Nevena Trgovčić
Pripremila: Ana Predan