Po završetku znanstvenog skupa Projekta Mikrostrukture jugoslavenskog socijalizma: Hrvatska 1970.-1990. (Mikrosocijalizam), koji se održao u Puli 27. i 28. listopada 2022. godine, u programu Radio Rojca, Projekt je predstavio njegov voditelj, povjesničar Igor Duda te je ponešto kazao i o samim temama istraživanja svojih kolega pri istom te o temama izlaganja gostujućih predavača znanstvenog skupa.
Zbog uistinu velikog broja predavača na znanstvenom skupu i nadasve zanimljivog termina razgovor smo počeli s objašnjenjem riječi mikrosocijalizam.
“Prvo da razriješimo mikrosocijalizam,” počinje Igor Duda. “To je spoj mikrohistrorije, dakle mikrohistorijskih istraživanja iz socijalizma, to je jedno tumačenje. Zato jer je naš zadatak u projektu koji sad traje već pune četiri godine ići u mikro-studije slučaja. Dakle, sve što radimo u projektu radi se na mikro-lokalitetima u odabranim općinama. Odabrali smo određene općine u Hrvatskoj i gledamo situaciju u tim općinama. Na svim onim područjima koja istražujemo. Dakle spoj mikrohistorije, mikrohistroijskog pristupa, što je zapravo nešto što dolazi iz okrilja društvene povijesti, povijesti svakodnevnice običnih ljudi,” završava uvodeći nas u pojam i opis termina ovog četvergodišnjeg projekta.
“Druga razina tumačenja se,” nastavlja prof. Duda, “javlja u literaturi početkom 60-ih kao ideja koja kaže da socijalizam svoju puninu i pravo funkcioniranje može postići tek na mikro razini. Dakle, tek mikrosocijalizam oslobađa tu malu društvenu zajednicu od svih političkih i društvenih stega. Svaka moguća sumnja na totalitarnost sustava na mikro razini nestaje.”
Sam projekt će s produženjem trajati do travnja sljedeće godine kako bi stigli završiti sve planirano kada će i rezultati biti predstavljeni javnosti. Na projektu sudjeluju i Anita Buhin, dugogodišnja suradnica koja je trenutno na sveulilištu u Lisabonu, zatim Magdalena Najbar-Agičić, povjesničarka koja se godinama bavi poviješću medija u Hrvatskoj. Dalje je na projektu Saša Vejzagić, koji obrađuje temu iz perspektive ekonomske povijesti, točnije poslovne povijesti, onda Chiara Bonfiglioli, koja se godinama bavi rodnom poviješću i poviješću žena u socijalističkim sustavima. Uz njih tu je i Tina Filipović, doktorandica na projektu koja se bavi SUBNOR-om i njihovima socijalnim pitanjima te utjecajem, a uz sve navedene još i Tomislav Branđolica, doktorand koji je preuzeo temu zaštite sustava općenarodne obrane i civilne zaštite te mnogi drugi.
Na temu čime se bavi Igor Duda u ovom projektu, htjeli smo pojasniti koje su to dvije teme koje su ga najviše privukle.
“Jedna tema su mjesne zajednice na području bivše Jugoslavije, ono što ipak možemo nazvati građanskim aktivizmom. Dakle, na koji način se nastojalo aktivirati građane, posebno zaposlene građane koji su imali iskustvo aktivnosti na radnome mjestu kroz strukture radničkog savjeta i druga tijela da to svoje iskustvo prenesu i na svoju adresu stalnog stanovanja,” pojasnio je.
“Druga tema je društveni pravobranilac samoupravljanja,” naveo je dalje šireći temu. Svjestan nepoznavanja šire javnosti o navedenom terminu objašnjava kako je u to vrijeme imala svaka općina. Glavni posao pravobranilaca, kojeg je imenovala skupština općine, je bio štititi radničko samoupravljanje te štititi društveno samoupravljanje, znači radnike i sva njihova radna prava.
Osvrčući se i na brodogradilišta u Poljskoj, prof. Duda je objasnio i važnost usporedbe organizacije radnih kolektiva kod nas i poljskim kolektivima te međusobnim suodnosima kao i gastarbajterima i deviznoj štednju, to jest kapitalu koji je služio ulaganju u lokalnu zajednicu putem supruga koje su ostale u svojoj domovini. Uz to, Duda je govorio i o svojim istraživanjima pri Projektu te o ulozi Društvenog pravobranilaca samoupravljanja sve kako bi se putem projekta dalo odgovore na pitanja o funkcioniranju kasnoga socijalizma.
Cijelu emisiju Zdravo društvo možete poslušati na linku:
Ovaj tekst objavljen je temeljem Javnog poziva za financiranje programskog sadržaja od interesa za Istarsku županiju – Regione Istriana u 2022. godini.
Objavljeni programski sadržaj je odgovornost Saveza udruga Rojca i ne izražava službene stavove Županije.
Razgovarala: Nevena Trgovčić
Pripremio: Aleksej Orel