PETI KAT Samoorgniziranje unutar Rojca

Radio Rojc

Objavljeno 08.01.2020. pod Gradimo Rojc

Hodnici petog kata specifičan su dio Rojca zbog činjenice da su projektno/arhitektonski izolirani. Svatko tko je prvi put pokušao samostalno pronaći put do petog kata zna da se mora otisnuti od centralnog stepeništa i hodnika, onda se vješto poslužiti grafitima Krojcberga kao smjernicama, osloniti se na vlastitu dobru ili lošu kondiciju prilikom uspinjanja i evo vas! Na petom katu postore koristi sedam udruga korisnika među kojima je i udruga AB Original čiji je voditelj Milislav Katrašnik, svima poznatiji kao Mile.  

Prije skoro dvije godine korisnici su na inicijativu Milislava krenuli u  adaptacijski pothvat. Prvo su se samoinicijativno krenuli dogovarati oko dozvole za adaptaciju zajedničkog wc-a, ugradnje tuš-kabina, postavljanja velikog bojlera vlastitim sredstvima. S obzirom da je riječ o vlastitim, a ne proračunskim sredstvima, dozvolu su dobili odmah.

Uz wc- na drugom katu sada i ovaj na 5. ima mogućnost korištenja tuš-kabina sa toplom vodom uz izuzetak; ključ wc-a ostaje samo korisnicima 5.kata i neće se više moći koristiti univerzalni ključ. Uz udruge koje koriste prostore na kat dolaze i polaznici raznih rekreativnih programa – akrobacija na svili, kung-fu, breakdance – većinom djeca osnovnoškolskog uzrasta i upravo zbog njih postoji velika potreba za sanacijom sanitarnog čvora. 

Milislav predlaže obavezu samostalnog čišćenja wc-a po principu rotacije jer bi bez dogovora morao čistiti sam i to na tjednoj bazi. Na ovaj način bi se rasteretila i spremačica koja održava sve površine zgrade koje se zajednički koriste i naprosto nema kapaciteta samostalno očistiti prostor tolikih gabarita.

Jedan konkretan primjer je Udruga za autizam, također korisnici DC Rojc. Problem korištenja zajedničkog wc- je preslika primjera s petkog kata. I oni su se samostalno angažirali kako bi renovirali wc i prilagodili ga korisnicima. Uz financiranje materijala putem javnog natječaja, Udruga poziva korisnike prostora s 2. kata da im se priključe u akciji renoviranja wc-a i modelom radne akcije uspješno prvode renovaciju zajedničkog wc-a.

Vratimo se na peti kat. Milislav ističe potrebu za jednim zajedničkim prostorom – otvorenim dnevnim boravkom, spavaonom za 10-15 ljudi, studiom. Prostor bi bio zajednički, svaka udruga bi dobila ključ za korištenje tog multi funkcionalnog prostora u kojeg bi trebali skupa uložiti sredstva, srediti ga i u konačnici koristiti. Zadnji potez koji bi na neki način i izolirao hodnik, ali i omogućio sigurno korištenje jest zatvaranje pristupa hodniku uz zajednički ključ kojeg bi dobili samo korisnici udruga petog kata. Hodnik bi tokom dana bio otvoren a nakon što zadnji korisnik izađe iz prostorije ulaz bi se zaključavao. Očito je da se pokušava pronaći adekvatno riješenje kojim bi se riješilo pitanje sigurnosti jer dosadašnji sistem ne funkcionira. Naime u prizemlju na porti su zaštitari koji bi trebali biti na dispoziciji korisnicima,  ali ponavlja se isti problem kao i sa održavanjem čistoće. Jedna osoba naprosto nije dostatna za toliku kvadraturu. Riješavanjem sigurnosnog pitanja – postavljanjem kamera i povećanjem broja zaštitara vjerojatno ne bi bilo niti potrebe za zatvaranjem kata/ katova. Jer hodnici Rojca pozivaju na istraživanje, poput labirinta te uvlače, potiču da sam kreiraš smjernice i pronađeš svoj put.

Još jedna od ideja je da se izabere predstavnik udruga petog kata koji bi zastupao/la interese korisnika i predstavljao odluke svih udruga kata. Milislav smatra da bi se ovaj model trebao preslikati na sve katove jer bi svaki predstavnik brinuo o svom katu. To bi pojednostavilo proces donošenja odluka o upravljanju u odnosu na SUR i Grad Pulu. Uspjela adaptacija i svi navedeni prijedlozi ukazuju da je autonomnost korisnika itekako potrebna i evidentno postoji čak i unutar zgrade poput Rojca.

Primjer petog kata vraća nas na sam početak priče, na začetke Rojca, u vrijeme kada su udruge samostalnim sredstvima ulagale u prostore koje i dan danas koriste. Ovaj slučaj u kojem korisnici samostalnom inicijativom pokušavaju unaprijediti uvjete u kojima rade ukazuje na  potrebu za organizacijom, boljom komunikacijom unutar zgrade i za funkcionalnijim sudioničkim modelom. 

Tekst i fotografije: Ivana Vojnić Vratarić

RSS 2.0 | trackback