Učenje na vlastitim greškama

Radio Rojc

Objavljeno 03.04.2020. pod Gradimo Rojc

Rad udruga i organizacija DC Rojc nije usmjeren samo na svoje izravne korisnike, već se mnogi programi organiziraju i za što širu društvenu zajednicu grada Pule. Uloga pravovremenog informiranja o događajima u DC Rojc, kao i medijska izvješća o održanim događajima i aktivnostima je zbog toga od izuzetne važnosti za što kvalitetnije funkcioniranje DC Rojc. Novinarka Radio Pule Jana Radić zbog prirode svojeg posla smatra da je dosta informirana o aktivnostima u Rojcu, a s njom se slažu i Petra Fabian Kapov, novinarka Nove TV te Elvis Morina, urednik na Radio Maestralu. Međutim, iako smatra da je komunikacija s korisnicima i građanima zadnjih godina napredovala, Radić se čini da „aktivnosti Rojca koje uključuju građanstvo idu ‘u valovima’. Postoje razdoblja kad Rojc nudi široki dijapazon događanja i aktivnosti uz dobre informacije za široki krug posjetitelja (primjerice ljetni koncerti), a ponekad se čini da je otvoren samo prema korisnicima prostora.“

Upravo je percepcija DC Rojc kao prostor otvoren za korištenje svima, a ne samo određenim supkulturnim skupinama jedna od glavnih odrednica te ono što ga čini drugačijim od sličnih društvenih i kulturnih projekata u državi i inozemstvu. Elvis Morina upozorava da bi stvaranje samo jednog identiteta centra poput Rojca bio pogrešan, a čini mu se da se upravo to trenutačno događa, „pa mogu samo sugerirati da se ne bude isključiv kroz stvaranje kvazielitističkih grupa, već da se osluškuju potrebe korisnika i pruža podrška.“ Radić s druge strane ističe da je teško procijeniti što je važno i neophodno „jer ono što je meni važno nekome je potpuno nebitno“, stoga „treba osluškivati interese ljudi i ravnati se prema tome.“ O inkluzivnosti u Rojcu možda najbolje sažima Fabian Kapov koja ističe da je važno prevazići vlastite predrasude prema određenim društvenim skupinama, pa i na vlastitom primjeru primjećuje da ju je bilo „sram da sam ikad pomislila tko tamo odlazi i boravi“ nakon što je otkrila divne i kreativne ljude koji su uvijek spremni pomoći.

I Radić i Fabian Kapov redovito posjećuju DC Rojc i sudjelovale su njihovim mnogobrojnim programima. Za Radić je Rojc „nezaobilazna životna stanica“, mjesto gdje je upoznala svojeg supruga, koje pohađa njezino dijete i koje joj je pružilo neke od najboljih kulturnih događaja tijekom zadnjih 20 godina. Fabian Kapov je također sudjelovala u raznim aktivnostima, a najviše ističe mogućnost korištenja prostora za izradu mašni i cvjetova s radnicima Uljanika tijekom humanitarne akcije “Uljanik za bolje sutra”. Zbog toga više puta napominje da je Rojc mjesto stvaranja i učenja te da se „takva koncentracija ugode i kvalitetnih ljudi teško može naći na bilo kojem drugom mjestu u gradu.“ Morina, unatoč tome što je tek nekoliko puta posjetio DC Rojc, slaže se da je taj prostor „odlična razvojna platforma za unaprjeđenje  društvenog, sportskog i javnog života“, ali za razliku od Fabian Kapov smatra da nema neki značaj za razvoj identiteta Pule.

Kao najveći problem DC Rojc Radić i Fabian Kapov ističu uređenje prostora, kako onog unutrašnjeg, tako i vanjskog. Fabian Kapov ističe sanitarne čvorove i hodnike na koje bi trebalo usmjeriti veću brigu, dok Radić kao majka djeteta koje pohađa aktivnosti u Rojcu napominje da mnogi roditelji ne dovode svoju djecu na aktivnosti zbog nedostatka higijene i samoga izgleda unutrašnjosti, pa čak i „oslikani zidovi stvaraju manjoj djeci nelagodu i strah“. Radić zaključuje da se vidi veliki napredak tijekom godina, iako je bilo i velikih propusta, od kojih ističe nedostatak političke volje. Čini joj “ da još uvijek mnogima nije jasno tko snosi odgovornost za njega, tko donosi odluke, tko prima pohvale i pritužbe, kome se javiti s pitanjima“. Unatoč svemu smatra da nije trenutak za teoretiziranje nego učenje na vlastitim greškama.

Anita Buhin

RSS 2.0 | trackback