Možemo stati ispred i primiti metak

Radio Rojc

Objavljeno 01.12.2020. pod iz Rojca, Kultura

U fokusu četvrtog izdanja Radija na ledu, specijalnog programa Radio Rojca, emitiranog u subotu 28. studenog, našle su se zanemarene radijske forme pa su tijekom cijelog dana emitirane radio drame, radio reportaže, koncert, brojni radijski prilozi i razgovori. Nažalost, zbog sve gore epidemijske situacije, ovog puta programu Radija na ledu nije mogla prisustvovati publika, a izvedbe su se mogle pratiti preko etera (89,7 MHz ili radio.rojc.eu). Snimke su dostupne na internetskoj stranici i Mixcloudu Radio Rojca.

„Ove godine dio programa prepustili smo mladim snagama. Ne samo da postoje mladi koji razmišljaju o radiju, nego i rade stare zaboravljene radijske forme“, rekao je glavni urednik Branimir Slijepčević Brada koji s Borisom Bjelicom Bebettom čini standardni voditeljski par Radija na ledu.

Novinarka Marija Stojadinović predstavila je radove pristigle po pozivu Radio Rojca namijenjenog studentima i mladim autorima, a koji je, unatoč kratkom roku, rezultirao dobrim odazivom. Jedan od tih radova je i radio drama za djecu dramaturginje iz Novog Sada Divne Stojanov pod nazivom “Fama i Hronopio”, nastaloj po motivima Julija Cortazara. Emitiran je i radijski prilog studentice novinarstva Irene Čučković koji se bavi digitalnim kazalištem, kao i radiofonsko djelo “Najveća vrijednost civilizacije” Aleksandre Mitrović, studentice na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu.

Slušaju li uopće mladi takve forme? Slušaju li uopće radio? „Da, iznenadili bi se, ali čak i najpoznatiji inozemni youtuberi reklamiraju platforme za strimanje audio knjiga. Često se mlade podcjenjuje, ali treba im omogućiti da i oni kažu svoje mišljenje, a program na radiju je prilika za to“, rekla je Marija Stojadinović, inače volonterka Europskih snaga solidarnosti u Savezu udruga Rojca, koja potpisuje i radio reportažu “Brončani jezik” emitiranu u subotu.

U središtu programa Radija na ledu našla se zanimljiva tribina „Može li umjetnost zaustaviti metak?“, nazvana po pobjedničkom dokumentarcu nedavnog lošinjskog Apoxifesta – festivala dokumentarnih filmova. Tribinu je moderirao Goran Božičević iz Buja, a na naslovno pitanje, kao i niz drugih o odnosu umjetnosti i aktivizma odgovore su nastojali dati filmska redateljica i producentica iz Pule Dijana Mlađenović, vizualni umjetnik Darko Bavoljak, doktorica znanosti i akademska glumica, redateljica i teatrologinja Dubravka Crnojević Carić te Ruta Crnoja, predstavnica lošinjskog festivala poznatog po filmskim radionicama za djecu i mlade.

Isto je pitanje – „Može li umjetnost zaustaviti metak?“ – postavljeno tijekom dana i drugim gostima studija u Dnevnom boravku Rojca. „Ne!“, rezolutan je bio Franci Blašković, vođa pulskog benda Gori Ussi Winnetou, koji je govorio o izazovima pripreme romana Milana Marinkovića „Šeširi na živom pesku“ za audio izvedbu. Franci je ekskluzivno na Radio Rojcu najavio i skori izlazak novog albuma, „Jebo sliku svoju“, po tekstovima Bukanojza.

„I da i ne. Ali mi možemo stati ispred i primiti metak“, odgovorila je pak proslavljena hrvatska glumica Jadranka Đokić. „Skloniji sam reći ne, ali ne bih se umjetnošću bavio da ne vjerujem u to da može“, rekao je Alen Sinkauz, koji je s Jadrankom Đokić najavio drugu Dekompresiju zvuka pod nazivom „Nikad i uvijek“ emitiranu u večernjim satima. Ova Dekompresija zvuka nastala je po motivima „Četiri kvarteta“ T. S. Eliota i „U potrazi za izgubljenim vremenom“ Marcela Prousta.

Ranije tijekom dana emitiran je i koncert i razgovor s mladim hrvatskim kantautorom Ivanom Grobenskim te 50-minutna pjesma „Cleveland 20/20“ grupe Algiers, zapravo ekspanzija originalne pjesme proširene u počast žrtvama policijske brutalnosti u SAD-u. U emisiji Isušena kaljuža, između ostalog, bilo je riječi o knjizi Milana Rakovca „‘Riva i druxi“ te „Howl“ Allena Ginsberga.

Radio na ledu organizirali su Dnevni boravak, Radio Rojc, Udruga Kontakt i Savez udruga Rojca. Programi u Dnevnom boravku financirani su sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Zaklada Kultura nova i Grada Pula.

Zvjezdan Strahinja

RSS 2.0 | trackback