Posljednji ispraćaj arheološkog blaga

Radio Rojc

Objavljeno 28.04.2016. pod Civilno društvo, Kultura, Zajednica

Arheološko nalazište koje svjedoči o 2000 godina povijesti Pule, od predrimskog razdoblja do 19.st u pulskoj Kandlerovoj ulici zatrpati će se ovih dana. Osim pronalaska preko 2000 rimskih amfora postavljenih u slojevima terena radi drenaže oborinskih voda koje su ovo nalazište svrstale u najveće nalazište amfora na svijetu, na ovoj iznimnoj lokaciji pronađene su i mnoge druge vrijedne arheološke iskopine koji su na svjetlo dana iznijele bogatu pulsku povijest. Tako su otkriveni ostaci uljare, rimske vile bogate mozaicima, rimskih termi, svetišta i hrama, srednjovjekovne crkve sv. Teodora iz 15.st. s temeljima zvonika te ženskim benediktinskim samostanom, dok su unutar crkve pronađeni ostaci još starije crkve, moguće sv. Lucije iz 6.st.

otvoreni-grad

Prema programu uređenja nalazišta kojeg provodi Grad Pula u dogovoru s konzervatorima, osim raslinja, s ovog će se lokaliteta odvesti i neke od pronađenih amfora, dok će se preostale koje se trenutno nalaze u drvenim barakama pažljivo zatrpati pijeskom, a preko nasipa će se postaviti geotekstil. Potom će se barake demontirati i ukloniti. Najviši dijelovi nalazišta bit će prezentirani na način da će vrhovi zidova biti viši za 30 do 40 centimetara od isplanirane površine, a nakon konzerviranja zidova uslijedit će demontaža zaštitne ograde u Kandlerovoj ulici kako bi se javnosti prezentirala lokacija. (tekst preuzet od DAI-SAI)

Projektom “Otvoreni grad” arhitektica Breda Bizjak s kolegama u Društvu arhitekata Istre radi na podizanju svijesti o javnom prostoru grada Pule. Ovoga tjedna ( utorak, 26. travnja 2016.) pozvani su građani na posljednji ispraćaj arheološkog blaga koje se ubrzo zatrpava u Kandlerovoj ulici.

Uz pregled terena i obraćanje okupljenima arhitektica Breda Bizjak žali zbog nastale situacije koja podrazumijeva zatrpavanje ne tako davno otkrivenog arheološkog nalazišta … nastavak u zvučnom zapisu

Arhitekt Aleksandar Ćelović, suradnik na projektu Otvoreni Grad – intervencije u javnom prostoru, ovo vidi kao povratak u devetnaesto stoljeće kada je već jednom taj teren otkopavan pa zatrpavan, a relevantan je sugovornik jer je radeći na diplomskom radu istraživao ovo područje. Njegov diplomski rad predstavlja jedno od mogućih rješenja cijelog kompleksa.

Emil Jurcan, predsjednik Društva arhitekata Istre (DAI – SAI), osvrće se na već ustaljeno ponašanje Grada prema vlastitoj bogatoj arheološkoj baštini.

Arhitektica Bizjak je na tom susretu u Kandlerovoj ulici pročitala dio teksta geografa Davida Harveya “Pravo na grad”.

Tekst je izvorno objavljen u International Journal of Urban and Regional Research, Volume 27.44, u prosincu 2003. U New Left Review, 53, rujan-listopad 2008. Harvey je objavio duži tekst istog naslova, ali u osnovi različitog sadržaja. Tekst su preveli Stipe Ćurković i Ana Ujević, a dostupan je u cjelosti na sljedećem linku: pravo-na-grad_David-Harvey

Oznake: , , , , , , ,

RSS 2.0 | trackback