U vrijeme dok je pulski gradonačelnik bio Lodovico Rizzi (1889.–1904.) počela je gradnja električnog tramvaja. Prugu je gradilo (1904) poduzeće kojega je bio vlasnik Jakob Ludwig Münz, a pored toga izgradio je i gradsku tržnicu (1903), kompleks vojnih skladišta i pekarnu u Šijanskoj ulici (1904–05), zgradu elektrane (1901–04). Ulagao je u izgradnju višestambenih kuća u Kolodvorskoj ulici (Ville Münz, 1904–10). Bio je dioničar i predstavnik dioničkoga društva koje je financiralo izgradnju hotela Riviera (1909), a otvorio je i prvu autobusnu liniju Opatija–Pula (1909). / Pulski tramvaj, započeo se projektirati 1887., a idejni projekt za električni tramvaj ili tramvaj s konjskom vučom izradio je inžinjer Rudolf Urbanitzki iz Linza. U prosincu 1900. reviziju projekta obavilo je poduzeće »Wrede« iz Beča. Gradska je uprava 1902. raspisala obveznice u iznosu od 1200000 kruna, koje su ubrzo bile potrošene za uvođenje tramvaja. Proba je izvršena 15.III.1904., svečano otvaranje bilo je 24.III.1904., a prvi dan redovitoga prometa 25.III.1904., kad je prodano 6500 karata. U prva četiri mjeseca prevezeno je 410000 putnika te zarađeno 50000 kruna. Pruga je počinjala na željezničkom kolodvoru. Jedan krak išao je uz obalu i Arsenal do Sv. Polikarpa, gdje je bila remiza, a danas tvornica cementa. Drugi krak vodio je uz Marine Casino preko gradskog središta i uz Arenu ponovno na željeznički kolodvor. Poslije se ispred Arene odvajao krak prema Šijanskoj šumi. Postojao je i plan za produženje do Fažane te Vodnjana. Širina kolosijeka bila je 1435 milimetara, jednaka željezničkomu. Nakon I.svj. rata tramvaju su počeli konkurirati autobusi, pa je 16.VI.1934. ukinut, a gradski su promet preuzeli autobusi društva »Gattoni«. Tračnice su uklonjene te danas o tramvaju u Puli nema nikakva traga.
— < citirani podaci iz Istarske enciklopedije Leksigografskog zavoda Miroslav Krleža >
O pulskom tramvaju razgovarao sam s Dragutinom Lučićem koji budi egzotične pulske uspomene.