Na ekranu bljesne “ekskluziva” koja izgleda kao Jutarnji list: isti font, ista oprema, ista logika naslovnice. “Kliknem i već nakon par rečenica shvatim da nešto ne štima. Totalni fejk,” kaže Danijela Bašić Palković u novoj epizodi podcasta Dva tri osam. “Bilo bi nepošteno reći da nikad nisam nasjela na dezinformaciju. Ako se to događa ljudima iz medija, lako je zamisliti kako dopire do građana.”
Za Danijelu je slika medijskog okoliša brutalno jasna: “Medijski prostor je totalno zagađen. Kanalizacija bez pročistača.” Lažne vijesti više nisu šlampave podvale; polirane su do savršenstva i servirane kroz algoritme koji nagrađuju šok i brzinu. U takvom pejzažu, kaže, fact-checking je nužan, ali ne i svemoguć: “Imam dojam da se provjeravaju samo određene teme i izjave. Voljela bih da sve političke opcije prolaze jednako rigoroznu provjeru.”
Najveći teret ipak ostaje na profesiji. “Ako informaciju prenosiš samo zbog klikova, bez provjere — dio si problema. Novinarstvo nije copy–paste posao,” poručuje. Prisjeća se i vlastitog suprotstavljanja uredničkim praksama u Glasu Istre: etikete “aktivista” nisu je pokolebale. “Nisam požalila. Nekad jednostavno moraš povući crtu.”
Društvene mreže, kaže, idealno su tlo za manipulacije: “Možeš staviti što god želiš, pa di puklo da puklo. Nema odgovornosti, a viralnost odradi ostalo.” Ali ni mainstream nije nevin. “Prečesto televizije i portali prenesu statuse i snimke bez ikakvog konteksta. Posao javnog servisa je istražiti, otići na teren, provjeriti — ne samo ‘napuniti eter’.”
Problem je, naglašava, i erozija specijalizacije u redakcijama: brzina i manjak ljudi guraju površnost. Nekad su novinari pratili uska područja i znali pravilnike, danas “svi rade sve”, a rokovi diktiraju naslov više nego činjenice. “Klikovi ne smiju biti izgovor za ignoriranje procedure i sugovornika druge strane.”
Ipak, ostavlja i tračak optimizma. Kvalitetnih formata, urednika i autora ima — samo manje bučno. “Na nama je da ustrajemo u odgovornosti prema javnosti. To je srž posla i jedini način da pročistimo ‘kanalizaciju’ kroz koju informacije danas prolaze.”
Cijeli razgovor poslušajte u novoj epizodi podcasta Dva tri osam.
Branimir Slijepčević
*Ovaj tekst nastao je u sklopu projekta “Odgovorno novinarstvo: Uspostava provjere činjenica kao standard dobre prakse”, kojeg provode Radio Rojc i portali Kulturpunkt i Vox Feminae. Projekt se financira kroz bespovratna sredstva iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost, dodijeljena od strane Agencije za elektroničke medije. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.