Festival Nosi se, koji se trebao održati u Benkovcu od 22. do 29. kolovoza, došao je u fokus javnosti nakon što je njegovo otvaranje prekinuto prosvjedom u organizaciji braniteljskih udruga. Kulturno-umjetnički program koji je, prema najavama organizatora, imao za cilj promicati solidarnost, nenasilje i pluralizam u kontekstu globalne ratne prijetnje, otkazan je zbog sigurnosnih rizika i straha od eskalacije nasilja nakon najava novih prosvjeda kojima su se trebale pridružiti i navijačke skupine.
U ime organizatora prosvjeda u javnosti je najčešće istupao Nediljko Genda, predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Benkovac, koji je u medijskim obraćanjima i tijekom samih okupljanja više puta tvrdio da festivalski program uključuje djela koja vrijeđaju Domovinski rat i hrvatske branitelje, uključujući optužbe o navodnom prikazivanju branitelja kao ratnih zločinaca. Te su izjave, bez dodatne provjere ili kontekstualizacije prenošene u brojnim medijima, uključujući i središnje dnevnike nacionalnih televizija, a onda i na društvenim mrežama (1, 2, 3, 4, 5). Gendine interpretacije pritom se oslanjaju na pogrešne identifikacije autora i umjetničkih djela, od kojih neka uopće nisu bila dijelom festivalskog programa.
U svom obraćanju okupljenima na prosvjedu održanom u ponedjeljak, 25. kolovoza, koje je na Facebooku uživo prenosio portal Zadarski.hr, Nediljko Genda iznosi sljedeću tvrdnju:
“Oliver Frljić sa svojim suradnicima misli prikazivati takve filmove, prikazivati i osuđivati hrvatske branitelje kao ratne zločince (…) Radi se recimo u ovom konkretnom slučaju, treba se odraditi istraga o nekom četniku koji je ležao uz leš ženske osobe u Bijeljini u Republici Srpskoj.”
U izjavi za Dnevnik Nove TV dodao je da organizatori žele prikazati “još jednu scenu četnika koji je bio u Bijeljini u Republici Srpskoj, navodno je ležao uz leš žene hrvatske nacionalnosti i taj lik je sada DJ negdje u Beogradu”.
U ovim izjavama izneseno je više činjenično netočnih informacija. Oliver Frljić nije autor nijednog filma prikazanog na festivalu Nosi se, niti je sudjelovao u oblikovanju njegova programa. Film na koji se Genda referira nije djelo Olivera Frljića i ne prikazuje navodnu scenu s četnikom i ženom hrvatske nacionalnosti.
Riječ je o doku-igranom filmu Dečko iz kraja umjetnice Jelene Jureše, trećem dijelu trilogije Afazija, koja se bavi politikama sjećanja i reprezentacijama povijesnih trauma. Film je inspiriran poznatom fotografijom ratnog fotoreportera Rona Haviva snimljenom u Bijeljini 1992. godine, na kojoj pripadnik Arkanovih Tigrova nogom udara tijelo Ajše Šabanović, žene koju su prethodno ubile srpske paravojne snage. Fotografija je nakon rata korištena kao dokazni materijal pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu, a muškarac na njoj identificiran je kao Srđan Golubović, poznat i pod imenom DJ Max.
Film Jelene Jureše ni tu fotografiju ne prikazuje eksplicitno, već je interpretira kroz monolog novinarke Barbare Matejčić i koreografiju Ivane Jozić. Film se tematski ne dotiče Domovinskog rata niti uključuje hrvatske branitelje.
U daljnjem obraćanju Nediljko Genda izjavljuje:
“Ja ne ulazim u njihove predstave, ne zanima me, ali su sporne osobe koje imamo u jednom od filmova, vade hrvatsku zastavu, ženska osoba iz spolovila, i ruga se s hrvatskom državom koja je stvorena na temelju hrvatskih branitelja.”
Genda se ovdje referira na scenu iz predstave Naše nasilje i vaše nasilje prozivanog redatelja Olivera Frljića, no ta predstava nije bila dio programa festivala Nosi se.
Festival je trebao završiti Frljićevom predstavom Mrzim istinu koja tematizira redateljevu obiteljsku povijest i intimne dinamike, kako i navodi autor u programskoj knjižici: “Ova predstava nas vraća u vrijeme prije 24. aprila 1992. Umjesto patetičnog prepričavanja jedne obiteljske povijesti, njom se daje uvid i rastvaraju kompleksni unutarnji odnosi u toj obitelji.”
Mrzim istinu premijerno je izvedena u svibnju 2011. i danas se kontinuirano prikazuje u kazalištu &TD. Gostovala je na brojnim festivalima u zemlji i inozemstvu te je postala jedna od najnagrađivanijih predstava suvremenog hrvatskog kazališta: bila je nominirana u sedam kategorija za Nagradu hrvatskog glumišta, koju je i osvojila u kategoriji predstave u cjelini. Uz to, ovjenčana je nagradama Gavellinih večeri, Marulićevih dana i drugih domaćih i međunarodnih kazališnih festivala.
U izjavi za medije koju prenosi Pixsell, Genda problematizira i dokumentarni film Mirotvorac, koji je trebao biti prikazan u ponedjeljak, 25. kolovoza:
“Evo danas je trebao biti film Mirotvorac, ali taj Vrdoljak koji je dobio nagrade, to je neosporno i ja to ne mogu demantirati (…) To je završena priča o Josipu Reihlu-Kiru, to je završena priča o njegovom ubojstvu, ali oni hoće prikazati u cijeloj priči da su Josipa Reihla-Kira ubili hrvatski branitelji, da su oni ratni zločinci.”
U izjavi za DnevnikNove TV dodatno je ustvrdio da “žele prikazati hrvatske branitelje kao ratne zločince, uključujući generala Glavaša”.
Film, međutim, nije djelo Antuna Vrdoljaka, kako Genda sugerira, već dokumentarni film redatelja Ivana Ramljaka, koji kroz arhivske materijale i svjedočenja rekonstruira posljednje mjesece života Josipa Reihla-Kira, načelnika osječke policije koji je pokušavao spriječiti izbijanje sukoba između Hrvata i Srba. U službenom opisu filma ističe se kako su mnogi elementi njegova ubojstva i dalje nerazjašnjeni, a mogući nalogodavci nepoznati.
Film je osvojio Veliku zlatnu arenu za najbolji film na ovogodišnjem Pulskom filmskom festivalu. U obrazloženju žirija naglašeno je kako film “nenametljivo, ali snažno progovara o vrijednosti izbora koji ne ostavljaju trag u novinskim naslovima, ali govore o ljudskosti”.
Valja napomenuti i da je Branimir Glavaš, kojega Genda navodi kao primjer navodne neosnovane optužbe, 2023. godine nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Zagrebu proglašen krivim i osuđen na sedam godina zatvora zbog ratnog zločina nad osječkim Srbima počinjenog 1991. godine.
Zaključno, optužbe koje je Nediljko Genda iznio u kontekstu festivala Nosi se, a koje se odnose na navodno izrugivanje Domovinskog rata i vrijeđanje hrvatskih branitelja, činjenično su neutemeljene – zasnovane su na pogrešnim identifikacijama autora i djela, proizvoljnim interpretacijama i netočnim tvrdnjama o sadržaju kulturno-umjetničkog programa. Njihovo nekritičko prenošenje u medijima, bez potrebne provjere ili kontekstualizacije, pridonosi širenju netočnih i pojednostavljenih interpretacija festivalskog programa te stvaranju moralne panike i sužavanju prostora za slobodno izražavanje u kulturi.
Kadar iz filma “Dečko iz kraja” (2019), r. Jelena Jureša
*Ovaj tekst nastao je u sklopu projekta “Odgovorno novinarstvo: Uspostava provjere činjenica kao standard dobre prakse”, kojeg provode Radio Rojc i portali Kulturpunkt i Vox Feminae. Projekt se financira kroz bespovratna sredstva iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost, dodijeljena od strane Agencije za elektroničke medije. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.