Gajna – tradicija zajedničkog upravljanja
Gošća u posljednjem izdanju Eko Rojca bila je Iris Beneš iz udruge Brodsko ekološko društvo, a povod razgovora bio je zadružni pašnjak Gajna. Povijest upravljanja pašnjakom Gajna kao zajedničkim dobrom traje duže od jednog stoljeća. Naime, još u 18. stoljeću susjedna sela Oprisavci i Poljanci stekla su pravo na zajedničko korištenje te zemlje za ispašu. Nakon Drugog svjetskog rata i uspostavljanja FNR Jugoslavije, odlučeno je da se svu zajedničku zemlju preobrazi u društveno vlasništvo. Zemljište Gajna je tada predano Državnom šumarstvu, međutim, kako se radi o plavnom području između obrambenih nasipa i rijeke Save, šumarstvo se tim područjem nije pretjerano bavilo. Lokalno stanovništvo nastavilo je koristiti Gajnu za ispašu kao i do tada, a 1989. godine organiziraju se u Brodsko ekološko društvo sa ciljem očuvanja tradicije zajedničkog upravljanja seoskim pašnjakom.