U posljednjoj epizodi prve sezone podcasta Dva trio osam, čitamo četiri teksta nastala u sklopu projekta Odgovorno novinarstvo; četiri priče koje, svaka na svoj način, propitkuju granice javnog interesa i uredničke odgovornosti.
Početkom srpnja u javnost je procurio intrigantan dokument. Interna PowerPoint prezentacija njemačke ekstremno desne političke stranke Alternative für Deutschland (AfD) omogućila nam je rijedak uvid u njihovu strategiju. Ako je suditi po dokumentu u posjedu portala Politico, umjesto klasične borbe za glasove, cilj AfD-a je produbiti društvene podjele te probiti tzv. Brandmauer
U novoj epizodi podcasta Dva tri osam razgovaramo s Anom Lalić Hegediš, novinarkom i predsjednicom Nezavisnog društva novinara Vojvodine. Gošća ulazi ravno u srž pitanja kako informiranje u regiji sve češće zamjenjuje borba s dezinformacijama. Ana opisuje kako se novinarstvo u Srbiji posljednjih godina svelo na neprestani fact-checking
Urednik javnog servisa nastupa na događaju Grada kojeg redakcija pokriva, njegovo djelo se redovito emitira u eteru kojim upravlja, a istodobno se preko ZAMP-a ostvaruje potencijalna materijalna korist.
U javnom se prostoru posljednjih par godina sve češće mogu pronaći predviđanja o rastućoj krizi koju na tržište rada donosi ubrzani razvoj alata generativne umjetne inteligencije. Iako krajnji razmjeri ovog procesa ostaju otvoreno pitanje, analitičari Goldman Sachsa zaključuju da bi nove tehnologije već sad mogle zamijeniti oko 300 milijuna postojećih radnih mjesta
U novoj epizodi podcasta Dva tri osam gost je Saša Leković – slobodni novinar, dugogodišnji voditelj Centra za istraživačko novinarstvo, nekadašnji predsjednik Hrvatskog novinarskog društva i autor radijskih formata (među ostalim i na Radio Rojcu).
Pulska novinarka Danijela Bašić Palković u podcastu Dva tri osam o lažnim vijestima, granicama fact-checkinga i odgovornosti redakcija. Ako informaciju prenosiš samo zbog klikova, bez provjere — dio si problema. Novinarstvo nije copy–paste posao.
Naslovnice su infrastruktura demokracije. Kad na njima izostane informacija da se upravo danas odlučuje, ne trebamo teorije zavjere – imamo dovoljno empirije da znamo kako takva tišina radi svoj posao. U konačnici, pitanje ne glasi zašto je referendum propao. Pitanje glasi: kako bi izgledao da je javnost bila informirana?
U popularnim medijima i na društvenim mrežama joga se u velikoj mjeri predstavlja kao aktivnost rezervirana za žene. Reklame za joga prostirke, aplikacije za meditaciju ili Instagram objave gotovo uvijek prikazuju žene u tipičnim joga pozama, dok su muškarci rijetko prisutni u tim vizualnim narativima.
Studije invaliditeta (engl. disability studies) možemo okvirno definirati kao interdisciplinarno područje koje metodama društveno-humanističkih znanosti proučava invaliditet u kontekstu kulture, društva i politike. Kao i u rodnim studijima, naziv je ove discipline u množini kako bi se naglasilo da studiji invaliditeta nikako nisu homogeno područje istraživanja.
Ustrajnim medijskim manipuliranjem i ponavljanjem neistina oblikuje se slika nezavisne kulture kao područja proizvoljnih praksi, čime se sustavno podriva njezin društveni legitimitet.
Kontroverzna istraživanja opovrgnuta u znanstvenoj zajednici nastavljaju kružiti javnim prostorom, postajući alat konzervativne mobilizacije i poticanja ideoloških sukoba.
Analiziramo kako se kombinacijom nasumično odabranih činjenica i sugestivnih poveznica konstruiraju narativi o skrivenim mrežama političkog i ideološkog utjecaja u kulturi.
Igor Bezinović ističe važnost temeljitog istraživačkog rada, istinitosti podataka i odgovornosti autora prema publici: „Mislim da je nekakav fakt-checking minimum koji možemo imati u umjetnosti ako radimo dokumentarizam.”
Chiara Bilić otvoreno govori o važnosti fact-checkinga u novinarstvu: kako uopće pristupiti izvoru koji dijeli osjetljive informacije, zašto je nužno svaki podatak višestruko provjeriti i što znači odgovorno novinarstvo u vremenu kada su dezinformacije sveprisutne.