Europski tjedan mobilnosti održava se svake godine od 16-22. Rujna, dok se u Puli obilježava šesnaestu godinu zaredom. Ova europska inicijativa potiče male i velike gradove na uvođenje i promicanje održivih prijevoznih sredstava te poziva građane da iskušaju alternative vožnji automobilom.
Tema ovogodišnjeg tjedna je bolja povezanost, a obuhvaća svaki vid održivog prijevoza u gradskom okruženju. Primjerice, ljudi se mogu povezati tako da se sastaju na trgu u svojem gradu, dolazeći pješke, vozeći bicikl ili koristeći javni prijevoz. Pametnim planiranjem i bolje organiziranim prijevozom, omogućuje se efikasnije povezivanje mjesta i osoba. Tema je odabrana kako bi se pojedinci diljem Europe ponovno međusobno povezali nakon više mjeseci izolacije, ograničenja i prepreka uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19.
Slogan ovogodišnje manifestacije je “Kombiniraj i kreći se”. Njime se potiče odabir aktivnih načina kretanja ili kombiniranje hodanja i biciklizma s javnim prijevozom. Pored toga, hodanje i biciklizam imaju i mnoge druge prednosti, poput društvene i ekonomske pristupačnosti, ne proizvode štetne emisijske plinove te imaju pozitivan učinak na ljudsko zdravlje.
U Puli je organiziran bogat program, koji je započeo prošlog petka, 16. rujna, i traje sve do sutra, 22. rujna, kada će biti obilježen “Dan bez automobila”. Grad je za taj dan pripremio zatvaranje prometa na Lungomareu, od 8 do 20 sati, dok će od 9.30 do 11 biti održana šetnja po Lungomareu u organizaciji Udruge slijepih i slabovidnih osoba Istarske županije. Popodne kreće i “Lungo Bike” s Lučice Delfin, a završetak je na Valovinama.
Povodom Europskom tjedna mobilnosti, gošća u programu Radio Rojca bila je Melisa Osmanović, dopredsjednica i članica Društva distrofičara Istre.
“Društvo distrofičara Istre je na trgu Portarata ujutro obilježilo Europski tjedan mobilnosti kako bi pučanstvu Grada Pule podizali svijest o mogućnostima mobilnosti osoba s invaliditetom. Mogli su vidjeti kolica, rampe, krevete, kombi, sva pomagala koja koristimo i koja su potrebna za osobe s invaliditetom. Ljudi su prolazili, bila su 2-3 vrtića koja su htjela vidjeti kako izgleda podizanje i spuštanje rampe, tako da su mogli isprobati, pitati sve što ih zanima, jer mi također imamo i skladište, gdje ljudi mogu iznajmiti sve što je potrebno bez ikakve naknade. Svatko kome je potrebno, može nam se javiti da im na taj način pomognemo”, objašnjava sugovornica.
S obzirom na to da Melisa također koristi kolica za kretanje, navodi na koje sve načine osobe s invaliditetom mogu ostvariti pravo na dobivanje kolica.
“Krećem se uz pomoć električnih kolica, koristim ih svaki dan, za sve što mi je potrebno kad krenem nešto obaviti u gradu. Također, koristim i aktivna kolica, to mi je velika mobilnost i potreba u životu i funkcionalno je. To sam dobila preko HZZO, znači svatko tko ima potrebu i tko zadovoljava uvjete, može se javiti nekoj ortopedskoj kući i oni srede to preko HZZO. Svakih pet godina imam pravo na njih, ali treba malo više papirologije, vidjeti koja je vrsta bolesti i onda se po tome mogu dobiti i električna i aktivna kolica i ortoze, cipele, patike, sve što je potrebno”, kaže Melisa.
Društvo distrofičara na raspolaganju ima jedan kombi za svoje korisnike, no na njemu se vide tragovi pređene kilometraže te se nadaju novom prijevoznom sredstvu u skorije vrijeme.
“Mi imamo to kombi vozilo već sigurno 10-15 godina, imamo i električnu rampu koja nam je najvažnija i uz pomoć nje možemo sva kolica podizati i spuštati. Ovisni smo o prijevozu svaki dan, naši članovi svaki dan zovu, treba im ako žele obaviti neke administrativne poslove u gradu, kad idemo na izlete koristimo kombi… Bez prijevoza, ne bi se mogli ni pomaknuti. Čak planiramo napraviti humanitarnu akciju da kupimo neki novi, bolji kombi, jer ovaj trenutni je već prešao puno kilometara tako da bi se trebali malo obnoviti i to nam je u planu za narednu godinu-dvije”, navodi sugovornica.
Ukupan broj članova Društva je oko 125 s područja Istarske županije, no svega dvadesetak njih je aktivno uključeno u Društvo i ovisi o njihovoj pomoći.
“Što god im treba, tu smo. Društvo distrofičara Istre nastalo je još davne 1974. godine, to je društvo koje okuplja, skrbi, brine o osobama koje su oboljele od mišićne distrofije ili drugih neuromuskularnih bolesti. Imamo puno projekata, trenutno ono što je možda najvažnije jesu usluge osobnih asistenata., pomoć u kući, psihosocijalne radionice”, kaže ona i dodaje da, usprkos trudu, nije im lako provoditi aktivnosti.
“Mislim da se uvijek može ulagati više u udruge i u osobe s invaliditetom, ali konkretno naš odnos s Gradom Pula je relativno dobar, imamo nekoliko projekata s njima, partneri smo, neke projekte i sami vodimo. Mi se trudimo imati dobar odnos, jer to nam je bitno kako bi se udruga razvijala. Neke poslove mogu reći da radimo i umjesto njih, znači osobna asistencija i sve u vezi toga udruga radi samostalno”, navodi Melisa.
Prema njenim riječima, Pula se u proteklih 5-10 godina poboljšala po pitanju arhitektonskih barijera.
“Da, malo više paze na to, pokušavaju odmah napraviti nogostup ako se nešto novo gradi. Tu su i busevi koji su u zadnje vrijeme dosta prilagođeni. Radi se na tome, ali uvijek može bolje i uvijek treba unaprijed misliti gdje je nešto prilagođeno, a gdje nije. Cijeli grad sigurno da nije pristupačan, ali centar i uži grad je”, smatra sugovornica.
Ipak, kao najveći problem trenutno ističe nepropisno parkiranje na mjestima predviđenim za osobe s invaliditetom.
“Izgubimo puno vremena i živaca dok vidimo tko je, netko nazove pauka, netko pričeka… O tome bi se trebalo stalno pričati jer taj dio nikako da dođe na red kao ovi ostali problem koji se rješavaju. Domaći više iskorištavaju tu priliku nego turisti. Uvijek trebaju razmisliti prije nego što parkiraju, moraju malo biti odgovorniji”, primjećuje Melisa.
Cijelu emisiju Zdravo društvo poslušajte na linku.
Ovaj tekst objavljen je temeljem Javnog poziva za financiranje programskog sadržaja od interesa za Istarsku županiju – Regione Istriana u 2022. godini. Objavljeni programski sadržaj je odgovornost Saveza udruga Rojca i ne izražava službene stavove Županije.
Autor: Branimir Slijepčević
Tekst: Marija Stojadinović
Foto: Društvo distrofičara Istre/Facebook Page