U posljednjem izdanju emisije In Medias Tres, gostovala je Borka Petrović, novinarka portala Istra24. Razgovor započinje pričom o otvaranju novog pulskog prenoćišta za beskućnike u Tršćanskoj ulici. Infrastruktura lokalne samouprave funkcionira, ali ju pokreće pojedinac. U ovom su slučaju to važne i neizostavne Varja Bastiančić i Helena Babić. U Puli, prihvatilište već postoji. I tu korisnici praktički žive, dok će prenoćište biti otvoreno samo noću. Također će za ulazak biti potrebna odgovarajuća dokumentacija i korisnici će morati biti ‘čisti’ od opijata.
Beskućništvo nije nešto nama daleko. Danas smo bliže nego ikad tome da svatko od nas ostane bez krova nad glavom, uslijed gubitka radnog mjesta, zbog rastave braka ili nemogućnosti plaćanja kredita, govori Petrović. U socioekonomskom sistemu kojega smo dijelom, beskućništvo nas ne bi trebalo čuditi. Novinarka je stava da kao društvo nismo krivi jer im okušavamo pomoći, a i zato što imamo modele socijalne skrbi, koji potrebite mogu zbrinuti. Drugi korak, nakon pomoći, je reintegracija individua koje su iz društvenog sistema izašle. Pritom se novinarka referira na novi projekt grada, pri kojem bi se tim pojedincima ponudili stanovi pa bi to bio prvi korak ka integraciji u društvo. Ovaj je korak teži od prvog, pa se i rješenju mora pristupiti ozbiljno.
Petrović iz iskustva zna da je slučaj nerijetko takav da ljudi koji se pronađu u beskućništvu obično imaju više prava nego što znaju, ali nisu u poziciji da bi do znanja o tim pravima mogli i doći. Tu je važno spomenuti novootvoreni Centar 512 u Zagrebačkoj ulici. Problem beskućništva ne možemo sasjeći u korijenu, ali se kao funkcionalni dijelovi društva možemo o njemu informirati i pružiti pomoć.
U sličnom je, humanom, tonu druga od četiri tema emisije; (i dalje) zatvoreni pulski hospicij. Zgrada je naime spremna za primanje palijativnih pacijenata, ali joj nedostaje ustanova koja će njome upravljati. Petrović prognozira da će period čekanja trajati još godinu dana te naglašava važnost dr. Julijane Franinović, specijalistice za palijativnu skrb i idejne pokretačice Hospicija. Ova je situacija manje sretna od prethodne. I ovdje je ideja započeta na snažnom pojedincu, da bi onda ipak stala na institucijama.
U slučaju pulskih Giardina, osvrće se na Herculaneu, čiji bi zadatak trebao biti da o stablima brine, ali to očito ne radi (efektivno). Po čitavoj Puli padaju stabla, o kojima se sustavno nismo brinuli da bi sada živjeli sa posljedicama vlastite neaktivnosti i Herculaneinog nemara, govori Petrović. Odluke se o krajobrazu grada, trebaju donositi dvadeset godina unaprijed, a savjet struke se mora poslušati. Posljedicama upitnih politika jednako upitnog nadležnog tijela, nisu evidentne samo na Giardinima. Tu su Kolodvorska ulica, Riva, prostor ispred Gradske knjižnice i čitaonice i drugi. Petrović ističe da inertnost građana u ovom pitanju ne pomaže. Sada je kasno za akciju i prekid siječe. O stvarima treba brinuti pravovremeno, kao što bi netko trebao biti plaćen da se ozbiljno i stručno bavi krajobraznom arhitekturom ovog grada, zaključuje.
Za kraj emisije, novinarka je prokomentirala potres u Turskoj, požar na Valdebeku i situaciju vlaka koji se zaustavlja na Rivi, prolazeći kroz Željezničku stanicu. Postoje dokumenti koji propisuju kako se postupa u slučaju potresa, požara li nesreće na moru. Obzirom da su sve navedene stvari koje smo i sami doživjeli, relativno nedavno, govoriti o takvim dokumentima, pripremiti se na urgentna stanja i organizirati se unaprijed nije besmisleno paničarenje nepotrebno zabrinutih građana, naglašava novinarka. Službama fali koordinacije, ali kad se nešto dogodi oslanjamo se na dobar posao koji većina njih ipak odradi. Osim službi, volonteri se relativno brzo skupljaju, ali je upravo to pokazatelj nedostatka organizacije krovnih službi. Pritom se novinarka prisjeća slučaja potonule jedrilice Canarino Furioso, pri čemu je spas došao, još jednom, u obliku pojedinca, Branislava Danevskog.
Na nama je, građanima i medijima, da urgiramo pravovremeno i probudimo sustav koji za nas radi, a kojeg na koncu i financiramo. Reakcija je zakašnjela kada je u nečijim rukama motorna pila ili na Rivi vlak, zaključuje gošća.
Ovaj je razgovor peti u nizu u suradnji Radija Rojc i Istre24.
U cijelosti ga možete poslušati na linku:
Pripremila: Ana Predan