Puno se govori o recikliranju i smanjenju količine otpada i često zaboravlja da količinu otpada koja završava na odlagalištu možemo smanjiti za čak 40%, a rješenje za to je vrlo jednostavno – kompostiranje.
Ovaj najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada vratio se na velika vrata. Osim rješavanja tog nama vrlo bitnog izazova, kompostiranje ujedno nosi i veliku prednost jer konvertira organske materijale u tlo bogato nutrijentima. Kompostiranje je aeroban proces prirodne razgradnje organskih tvari pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost bogat humusom. I suprotno nekim vjerovanjima, ako se pravilno provodi, to je prilično nezahtjevan proces bez neugodnih mirisa. Primjere možemo svakodnevno pronaći jer se takva razgradnja biomase događa u prirodi svuda oko nas. Izgovora za izbjegavanje kompostiranja danas i nema jer gotovo svatko može kompostirati svoj bio otpad. Neimanje vrta ili dvorišta nije prepreka jer se može kompostirati na balkonu ili čak i u stanu u kojem se živi.
“Preuzimanje odgovornosti za vlastiti otpad je danas razina civilizacijskog dosega“, objašnjava nam permakulturna dizajnerica i edukatorica s diplomom inžinjerke arhitekture i urbanizma Cvijeta Bišćević.
Kao poznato ime ne samo u permakulturi i arhitekturi, već i u zbrinjavanju otpada, Cvijeta već desetak godina istražuje praktična rješenja za održivu svakodnevicu te aktivno promiče unapređenje prehrambenog sustava kroz primjenu načela regenerativne poljoprivrede. Posebnu strast razvila je prema kompostiranju i mikroorganizmima kao ključnim saveznicima u procesu biološke prerade organske komponente otpada i svojim predavanjima i savjetima želi svima ponuditi potrebno znanje kako bi se i sami počeli baviti kompostiranjem, a često ih u tome priječi manjak praktičnih informacija.
“To je izuzetno vrijedna komponenta otpada. Od njega možemo dobiti uistinu vrlo kvalitetan kompost s kojim ćemo uzgajati kasnije hranu”, rekla nam je pa nastavila. “Puno se o tome priča, ali možda nedostaje baš onih pravih konkretnih savjeta otkud početi i na koji način. To je divno iskustvo gdje vi ustvari stvarate zemlju. Ključna stvar kod kompostiranja je da ljudi najčešće bacaju previše zelenog otpada, to jest otpad iz kuhinje, kao što su vrećice od čaja, voće, povrće i slično, a ne bacamo dovoljno smeđeg materijala, ugljikom bogate komponente a to su maramice, ubrusi, karton, piljevina i ostalo.”
Zaista, promatrajući pokušaje većine ljudi primjećujemo da zapravo ni ne znaju da u kompost idu te nabrojane “smeđe komponente“, točnije da kvantitativno trebaju zauzimati više prostora od zelenog otpada. Uz već pomenute zelene materijale, malo je znana činjenica da u njih spadaju i brašno, stari začini, ljuske jaja i čak kava koje se smatra dobrim elementima za stvaranje uspješnog komposta. Osim nabrojanog, bitno je naglasiti da u kompost ne bi trebali stavljati ostatke kuhane i pečene hrane, ulje, tekstil, novine i časopise, lakirano i obojeno drvo, zatim zaražene biljke, kao ni pepeo, citruse, lišće oraha i hrasta ili iglice borova jer djeluju kao inhibitori mikroorganizama i zaustavljaju proces razgradnje.
Kako znati koja je dobra mjera za ravnotežu zelenog i smeđeg otpada?
“Ja obično kažem da na jednu šaku zelenog otpada idu dvije do četiri šake smeđeg materijala,” podijelila je Cvijeta. “Ključ broj dva uspješnog kompostiranja je da treba biti prisutan kisik zbog mikroorganizama koji zapravo razgrađuju otpad. Da bi njega dobili treba povremeno promiješati kompost svakih nekoliko dana, ukoliko se nalazi u manjoj posudi. Ako je kompost radi u vrtu u većim količinama, onda je dovoljno ga vilama promiješati jednom do dvaput mjesečno. I to su dvije ključne stvari kako možemo dobro kompostirati, odnosno pretvarati bio otpad u zemlju.”
Često je pitanje kada kompostirati, a odgovor je da kompostirati možemo tijekom cijele godine s manjim modifikacijama. Primjerice, u zimskim se mjesecima aktivnost mikroorganizama i ostalih stanovnika kompostne hrpe smanjuje zbog hladnoće, ukoliko kompostiramo na otvorenom, pa kompostnu hrpu onda moramo zaštititi od prevelike vlage i hladnoće. U jesen je potrebno napraviti rezervu suhog usitnjenog drveta ili suhog lišća, što će se koristiti za miješanje mekim ostacima voća i povrća iz kuhinje u zimskim mjesecima. Dok ljeti kompostiranje trebamo štititi od isušivanja i redovito provjeravati vlažnost svog komposta.
“Nakon tri-četiri tjedna, imat ćete gotovi kompost kojim možete dohranjivati druge biljke ili ga koristiti za malčiranje,” otkriva Cvijeta, “Ukoliko nemate svoj vrt, možete kompost pokloniti nekom vrtlaru ili dragoj osobi koja uzgaja cvijeće, voće ili povrće koja će ga sigurno rado primiti ili ga odnijeti u jedan od urbanih vrtova kojem će zasigurno ovakav kompost dobro doći, a njihovoj zajednica vrtlara ga zasigurno dobro prihvatiti.”
Cvijeta Bišćević je sudjelovala u pokretanju nekoliko inicijativa za urbano vrtlarstvo, Kroz predavanja, radionice, dizajniranje, implementaciju i savjetovanje nastoji prenijeti entuzijazam za regeneraciju tla kao ključnog alata za prilagodbu agroekosustava klimatskim promjenama. Podržala je i stvaranje modela i zagovaranje za prvi pulski društveni vrt, u sklopu projekta “Vrt(AKT)ivizam”, a više o njenom radu i tajnama kompostiranja poslušajte u emisiji.
Cijelu emisiju Eko Rojc možete poslušati na linku:
Ovaj tekst objavljen je temeljem Javnog poziva za financiranje
programskog sadržaja od interesa za Istarsku županiju – Regione Istriana u
2022. godini.
Objavljeni programski sadržaj je odgovornost Saveza udruga Rojca i ne izražava
službene stavove Županije.
Razgovarao: Branimir Slijepčević
Pripremio: Aleksej Orel