Matematika je vrlo jasna, radi se o tome poštujete li zakon ili ne!

Radio Rojc

Objavljeno 21.12.2023. pod Društvo

Ovog je ponedjeljka u emisiji EKO ROJC gošća bila Irena Burba iz Udruge Zelena Istra, članica Radne grupe za civilni nadzor nad radom Kaštijuna. Tema emisije bila je upravljanje Kaštijunom, a povod za razgovor je poslano priopćenje Radne grupe svim medijima, u kojem se traži hitna uspostava boljeg sustava gospodarenja otpadom.

“Mi smatramo da je naša uloga upravo informirati građane i vršiti pritisak da se stvari poprave, tako da uvijek kad imamo neku aktivnost, trudimo se poslati priopćenje jer smatramo da od sastanaka iza zatvorenih vrata, koji ostaju iza zatvorenih vrata, nismo ništa postigli ako ne informiramo javnost. A i vidimo da ima smisla vršiti javni pritisak. Recimo, kao rezultat prošle godine, što smo slali jako puno priopćenja i upozoravali da Državni inspektorat ne vrši kontrole u gospodarskim subjektima što se tiče odvajanja biootpada, dobili smo informaciju da se ta kontrola intenzivira. Mi smatramo da je taj neki javni pritisak isto doprinio tome. Zaključak je da zaista sve nekako ide presporo. Čini nam se da je sve u fazi rješavanja, ali puno toga nije riješeno, i ono što je najveći problem je da Centar za gospodarenje otpadom ne radi u skladu s dozvolom, što smo mi u listopadu i prijavili Državnom inspektoratu.

Na sastanku smo saznali da su i kvarovi češći zbog velike količine biootpada, to nas je isto dosta iznenadilo, znači neki dijelovi se moče i pucaju zbog velike količine biootpada, tako da smo se u ovom priopćenju opet dotakli te neke indiferentnosti svih odgovornih za provedbu održivog sustava za gospodarenje otpadom. Jer zaista nam nije jasno, da ukoliko je nešto hitno, ukoliko je nešto gorući problem u našoj županiji, i imamo tako skup sustav kao što je Kaštijun koji je u gubicima, i dalje nitko nije ništa konkretno poduzeo. Problem je što se biootpad ne odvaja jer nemamo kompostane, nemamo sortirnice, mali je udio odvojenog prikupljanja otpada. I onda i dalje nemamo nikakvu naznaku da će se to zaista i pokrenuti. Nitko nije zatražio sredstva Fonda ili preuzeo neku inicijativu da se to napravi u nekom dijelu Istre.

Na sastanku na kojem su bili prisutni pulski gradonačelnik Filip Zoričić, direktor Kaštijuna Dražen Stilinović i svi članovi nadzornog odbora, ono što smo dobili je da će uskoro biti prezentirana studija izvodljivosti za kompostanu. Ta studija izvodljivosti će pokazati, ja se zaista nadam da će to biti prezentirano do kraja godine i da će se onda krenuti, da Pula bude primjer.

Također se nadam i da će Općina Medulin uvesti smeđu kantu budući da građani Općine Medulin imaju problem, pa da Općina bude proaktivna u tome. Pula ih još nema ali je krenula s time, u par kvartova su ih dobili, sad uskoro ide drugi val smeđih kanti, i onda nakon Nove godine treći. Tako da evo, krenulo se i nadam se da ćemo uskoro postići neki udio u prikupljanju odvojenog otpada.

I naša jedinica Pula i Medulin su isto mogli imati puno bolje rezultate odvojenog prikupljanja otpada i biootpada, znači mi sad završavamo ’23, ali moglo je to i prije krenuti, svi sad opet vjerojatno cvikaju – aha, imamo neko novo postrojenje pa će nam se tu ljudi žaliti, pa ćemo tu gubiti političke bodove!

Ono što nas plaši, je da se u stvari ništa ne poduzima. Mi sad kad pitamo, u stvari taj plan gospodarenja otpadom Istarske županije je napravljen vrlo loše, čini se da nema neke inicijative. Nitko nije rekao, evo mi ćemo napraviti kompostanu na našem području! Nisam sigurna da li će 1. siječnja sve jedinice lokalne uprave imati smeđu kantu, a zakonski je obaveza. Ako je to zakonska obaveza na nacionalnoj razini, onda neka od 1. siječnja inspekcija počne raditi svoj posao i neka kazni sve lokalne jedinice koje to ne uspostave.

Gradonačelnik je na sastanku objavio da će Grad Pula tražiti izmjenu prostornog plana Istarske županije da se sa lokacije Kaštijuna makne buduća izgradnja nekih postrojenja koja su inače bila planirana, kao energana, kompostana i slično, i građani koji žive u okolici se s time slažu. Zašto, zato što građani već dovoljno trpe radi utjecaja Kaštijuna i smatramo da bi ipak trebalo pronaći neku drugu lokaciju, a ne da sve bude koncentrirano tamo, a ova lokacija se već pokazala dosta loša. Što se tiče udaljenosti, nema smisla da kompostana za cijelu Istru bude na kraju Istre, mislim da treba biti bliže mjestu stvaranja otpada, tako da evo, s time smo se složili ali mislim da to na Vijeću još nije prošlo.

Ono što mi sad čekamo je taj plan gospodarenja otpadom Istarske županije koji mora ići na javnu raspravu, i mi ćemo sigurno kao Zelena Istra pozvati građane da se aktivno uključe u javnu raspravu i da pišu svoje komentare, jer je to jako važno. Što se tiče Pule i okolice, da vidimo tu studiju izvodljivosti za kompostanu i da se provede kampanja informiranja. Mi ćemo se svakako potruditi da kažemo koje su dobrobiti kompostane, jer zaista smatramo da to može biti dodatni benefit i rasterećenje ovog sustava.

Matematika je vrlo jasna, radi se o tome poštujete li zakon ili ne, da li ste usklađeni s planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske ili ne, sad tko kome sakuplja političke bodove nas građane ne zanima. Poštuješ li zakon ili ne poštuješ, poštuješ li plan gospodarenja otpadom ili ne poštuješ, eto, to je jednostavno!

Zatražili smo obilazak Kaštijuna da se uvjerimo da ta baklja na bioreaktorskoj ploči radi, tako da su nam zakazali obilazak u petak, 22. prosinca u 11 sati, tako da ćemo vidjeti u kakvom je stanju odlagalište, odnosno ta bioreaktorska ploha. Naime, sve ono što prođe kroz centar, jedan dio se pretvara u gorivo, a ovaj ostatni otpad opet ide na odlagalište. Mi smo svi u svojim planovima zamišljali da ćemo odvajati preko 50 posto, da ćemo odvajati 30 posto biootpada, i onda ćemo 10 posto odlagati. E, ali mi sad imamo 80 posto odloženo, i to vam je opet jedna piramida otpada! I to kisne jer nema te pokrivke koja se naručuje već valjda dvije godine i svaki se put nešto izjalovi na javnoj nabavi, tako da građani stvarno imaju razloga da nisu baš zadovoljni.

Ali treba evo isto reći da je te brojke nemoguće postići bez biootpada, čim počnemo odvajati biootpad doći ćemo na tih 50 posto. Znači, samo to čini gotovo 30 posto naše kante za smeće, tako da je biootpad veliki udio i u tom postotku i trebalo bi nam biti u interesu da manju količinu šaljemo na odlagalište, ne stvaramo problem Kaštijunu koji bi onda valjda mogao raditi u skladu s dozvolom – a ne da plaćamo penale koji su 325 000 eura! Kako da kažem, to je nešto što bi ostalo u proračunu, moglo bi se prenamijeniti za nešto drugo, tako da ja mislim da bi svima to trebalo biti u interesu.”

Cijeli razgovor poslušajte dolje:

Razgovarala: Gabrijela Galant Jelenić

Foto: www.kastijun.hr

Priredila: Edita Bojanac Delcaro

RSS 2.0 | trackback