Vesna Teršelič, voditeljica Dokumente – Centra za suočavanje s prošlošću, kulturolog Eric Ušić, ispred umjetničke organizacije Apoteka – Prostora za suvremenu umjetnost i povjesničar Milan Radošević gostovali su uoči Radoševićeva javnog predavanja “Vodnjan 16.1.1920.: zora fašizma, sumrak slobode” koje je u Vodnjanu organizirala Apoteka u sklopu projekta “Novi pristupi baštini: antifašizam i mir u obrazovanju i suvremeno-umjetničkim praksama”, koji u partnerstvu provodi s Documentom i Savezom antifašističkih boraca Primorsko-Goranske Županije. Projekt je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.
Povjesničari moraju surađivati sa društvom, putem medija ili organizacija, jer su inače njihova dugogodišnja istraživanja praktički beskorisna, govori nam Radošević. Vodnjan je u ovom slučaju posebno važan jer su prve tri civilne žrtve fašizma pale upravo ondje, 16. siječnja 1920. Taj je događaj okosnica Radoševićeve posljednje knjige i predavanja. Fašizam je imao utjecaja na sve segmente života, pa je zato važno uključiti i druge discipline i znanosti, kako bi svaka iz svog kuta mogla složiti potpunu sliku jednog vremena, zaključuje.
U vidu toga, savršeno je smisleno u centar ovog projekta smjestiti kulturologa, koji je uz Teršelić idejni pokretač projekta. Ušić kulturologiju definira kao vrstu intelektualnog i istraživačkog anarhizma, koja preferira pogled odozdo i pluralnost glasova i perspektiva. Prožima širi prostor te je uvijek između disciplina, a u ovom slučaju svojevrsni centar smjerova. Upravo je zbog toga ova suradnja prirodna i logična, govori nam Eric. Posebno je to evidentno, kada se u obzir uzmu teme Ušićevih znanstvenih studija antifašističkih grafita i općenitog afiniteta prema tom dijelu povijesti.
Gosti se slažu u mišljenju da je izrazito važna smjena generacija i proučavanje istarskog antifašizma novim očima i metodama. U tom kontekstu, valja napomenuti i Ušićeve spomen šetnje Vodnjanom, koje ponovno održavaju u travnju i lipnju, kao i prikazivanje filma ‘Spomenik’ i artist talk Igora Grubića, i ostale aktivnosti koje ovaj projekt sadržava.
Osim toga, porazgovarali smo o važnosti uvođenja gradiva o antifašizmu u nastavni program. Teršelić s ovim i srodnim projektima nastoji podići svijest o antifašističkoj borbi i kulturi sjećanja, a naglašava i važnost istraživanja poput onih Radoševića i Ušića, kako ona nude uvid u antifašizam prije 1941., period kojim se i Documenta rijetko bavi, a koji je izrazito važan, osobito u Istri i Primorju, gdje je borba protiv fašizma trajala čak četvrt stoljeća.
Razgovor u cijelosti možete poslušati na linku:
Razgovarala: Nevena Trgovčić
Pripremila: Ana Predan