Donosi li nam novi prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ograničavanje i ograđivanje morskih plaža za javnost, pitanje je na koje Udruga Pokret otoka pokušava skrenuti pažnju javnosti proteklih dana.
“Pregledom novog prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ostali smo zatečeni predloženim stavkama koje eksplicitno omogućavaju ograničenje opće upotrebe pomorskog dobra, njegovo ograđivanje i čak potencijalnu naplatu ulaska na morske plaže diljem obale i otoka kojim bi se svim građanima Republike Hrvatske, kao i ostaloj javnosti, onemogućilo neometano javno korištenje pomorskog dobra i morskih plaža”, navodi se u priopćenju Pokreta na njihovoj mrežnoj stranici.
Za Radio Rojc, u ime Udruge govori predsjednica Pokreta otoka Maja Jurišić, koja naglašava da je važno obavijestiti javnost prije nego što bude kasno.
“Zbog neagilnosti Ministarstva i njihovog neuključivanja u radnu skupinu, i nakon toga neodgovaranja na naše mailove, moramo se obratiti putem javnosti i spriječiti ono što čitamo između redova u samom Zakonu. Znamo da se na e-savjetovanju malo toga uvažava, zato je važno sada reagirati”, objašnjava Jurišić.
Prema procjeni Pokreta, sporni su prijedlozi članaka 11, 46, 89 i 91, no problematični odjeljci nisu lako uočljivi isprva, posebice jer Ministarstvo naglašava kako u glavi Zakona nije definirano ograničavanje plaža.
“To je točno, ali je definirano u ostalim člancima davanjem koncesija, samim tim plaže koje se daju u koncesiju su podložne upravo takvim tumačenjima. Ministarstvo tvrdi da se podrazumijeva zaštita pomorskog dobra, da će ono u najvećoj mjeri ostati javno, ali Zakon nije jasno specificirao kada se pomorsko dobro može ograničiti. Smatramo da bi u Zakonu trebalo pisati koje su to iznimke kada ono nema javnu upotrebu”, navodi sugovornica i dodaje da ih brine sve što se do sada prešutno radilo na pomorskom dobru.
“Neke plaže možda nisu bile zatvorene fizički, ali su na njima bile postavljene ležaljke, tako da vi, i ako se smjestite na nekom zidu pored, osjećate se kao da kršite neki zakon.”
Državni tajnik za more i EU fondove Josip Bilaver objavio je demanti, rekavši da ograničavanja javnih upotreba plaža u naseljenim mjestima neće biti. Međutim, kako ističe Jurišić, između redova piše da će ograničavanja biti u naseljenim mjestima.
“Oni i dalje ne demantiraju da ograničavanja općenitog neće biti, dakle bit će ih u nenaseljenim područjima, čitajmo s razumijevanjem. Što to znači, kako će se to ograničavati? Oni će opet reći da će dati jedinicama lokalne samouprave da o tome odlučuju, međutim dosadašnja praksa nam je pokazala da to nije dobro rješenje. Mi smo zahtijevali da se eksplicitno kaže da ograničavanja djela pomorskog dobra koje se odnosi na morske plaže, neovisno da li su one javne ili uređene, neovisno o njihovoj lokaciji, neovisno o naseljenosti, neće postojati ograničavanje javne upotrebe”, kaže Jurišić i dodaje da takav odgovor nisu dobili.
“Nećemo Zakon koji će legalizirati trenutni kaos”
Članovi Pokreta bili su u radnoj skupini i radili na novom prijedlogu Zakona prije sedam godina, kada su napravili pomak u Splitsko-dalmatinskoj županiji, međutim nisu bili pozvani da sudjeluju u novoj radnoj skupini.
“Splitsko-dalmatinska županija je prepoznala problematiku, ali je napravila zakon unutar zakona i donijela Pravilnik na tom području koji je definirao da svaki ugovor o koncesiji mora definirati da koncesija ne smije ograničiti upotrebu pomorskog dobra i da svako koncesionirano područje mora osigurati 30% za javnu upotrebu s pješačkim koridorom. Svima nama je drago sjest na plažu u kafić, ali treba definirati na kolikom području on smije zauzeti dio plaže. Tamo su potom određene koncesije oduzete i to pokazuje kako bismo mi pristupili situaciji. Te stvari koje želimo izbjeći vani već postoje, u Italiji ili Grčkoj, i mislim da nitko od nas ne želi takvu situaciju u Hrvatskoj, da ne možete naći plažu koju ne morate plaćati ili da morate biti gosti kafića ili restorana da biste mogli koristiti plažu”, kaže predsjednika Pokreta otoka u razgovoru za Radio Rojc.
Ona smatra da je ovo problem na državnoj razini koji bi se trebao ticati svakog državljanina RH, jer svatko uživa u ljetnim radostima na moru.
“Naša djeca trebaju nastaviti uživati u onome što se sada već može smatrati luksuzom i privilegijom, a da ne moramo dodatno financirati ulazak na plažu ili ležaljke, jer bi to danas-sutra mogao postati uvjet za ono što nazivaju nenaseljenim područjima, što god to značilo”, smatra Maja Jurišić.
Podsjetimo, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji je na snazi donesen je prije nepunih 20 godina i nesumnjivo ga treba prilagoditi trenutnoj situaciji.
“Pomorsko dobro je promijenilo značaj u praksi, danas imamo koncesijska odobrenja koja se zlorabe, nelegalno koriste, devastiraju, nemamo dovoljan broj pomorskih inspektora… To je veliki začarani krug i treba napraviti konkretan zakon koji će riješiti nastalu situaciju a ne legalizirati postojeći kaos”, smatra sugovornica.
Prema njenom mišljenju, javnost ne bi smjela dopustiti usvajanje ovog nacrta Zakona i prepustiti jedinicama lokalne samouprave njegovo tumačenje.
“Kad bi ljudi imali alat demokracije i koristili ga na način koji je transparentan u jedinicama lokalne samouprave, pa da se ne radi o interesnim skupinama nego općoj dobrobiti, onda bi to imalo smisla. Ovako, smatram da bi bilo bolje na razini države raspisati jasne upute kojih bi se oni trebali držati, a ne da jedinice lokalne samouprave same definiraju koja će to područja biti nenaseljena. Ova sezona je dovoljno pokazala da nema dovoljno ljudi za rad u turizmu, a mi navodno sve ovo radimo da bismo zaposlili više njih”, objašnjava predsjednica Pokreta.
U krajnjem slučaju, ako se Zakon izglasa, preporuka Pokreta je da treba pojačati kontrolu nad izradom planova upravljanja pomorskim dobrom i educirati javnost što to točno znači.
“Morat ćemo postati aktivisti, sad je naš interes slobodnog mora došao u pitanje. Kao da naši ljudi, političari, stručnjaci koji kreiraju zakone i uopće razvoj naše države ne vide nikakav drugi razvoj osim pogodovanja kapitalu, a to nije održivost. Kontradiktorni su sami sebi u te dvije riječi – kapitalnom razvoju i održivom razvoju, to nije isto i nama to ne da prostora da sudjelujemo, da iznađemo kompromis, tako da moramo biti protiv toga. To je standardna politička retorika. Dokle god smo na suprotnim stranama i nemamo tu razinu ljudskosti da možemo zajedno sjesti i razvijati stvari, bojim se da se sve svodi na prepucavanje i optuživanje druge strane da ne razumije osnove gospodarskog razvoja”, zaključuje predsjednica Pokreta.
Cijeli razgovor s Majom Jurišić poslušajte na linku.
Ovaj tekst objavljen je temeljem Javnog poziva za financiranje programskog sadržaja od interesa za Istarsku županiju – Regione Istriana u 2022. godini.
Objavljeni programski sadržaj je odgovornost Saveza udruga Rojca i ne izražava službene stavove Županije.
Razgovarala: Nevena Trgovčić
Tekst: Marija Stojadinović
Foto: Unsplash
