Gošća u ovotjednom Eko Rojcu bila je Vladimira Mascarell iz udruge “Za naš Supetar”, a povod gostovanja bio je eko aktivizam i u posljednje vrijeme “popularne” SLAPP tužbe. Naime, naša gošća je za Međunarodni dan žena izgubila tužbu koju je protiv udruge i gradonačelnice Supetra podigao direktor Svpetrvs hotela, Marijan Dužić. Udruga je optužena za narušavanje ugleda i časti, a gradonačelnica Ivana Marković jer je tražila da se pomorsko dobro stavi pod upravu grada i da se grad o tome brine. Naša gošća napominje da je situacija veoma čudna, s obzirom da je do prošlotjednog ročišta optužena bila udruga, a onda je tog jutra optužba promijenjena i optužena je postala Mascarell osobno. I u ovom slučaju bilo je puno odgađanja i ne dolaženja na ročišta od strane tužitelja, odbijanje i ponovno aktiviranje tužbe i slično.
Cijela priča počela je još 2017. godine, kada su građani Supetra reagirali na devastaciju pomorskog dobra te podnjeli prijavu inspektoratu. Vlasnik je dobio inspekcijsko rješenje za uklanjanje nasipanog materijala, na prekršajnom sudu proglašen krivim za nasipanje bez prethodno izrađene studije utjecaja na okoliš. Čak je i carina izašla na teren zbog nasipavanja dijela obale koji nije imao u koncesiji, na teren je izašlo i povjerenstvo za nadzor koncesija, koje je na 6 od 7 pitanja dalo negativan odgovor. Iako je devastacija ustanovljena, rješenje za povrat u prvobitno stanje nije ispoštovano, a naša gošća smatra da je “sve to povezivo s trendom novog Zakona o pomorksom dobru, koji će, ako se izglasa u ovakvom obliku, situacije naknadnih legalizacija devastacija ili sličnog zakonski omogućiti.”
Napominje da je apsurdno da se u ovom slučaju gradonačelnica optužuje zbog brige za javni interes, dok je inače u Hrvatskoj češća praksa da se gradonačelnike tuži zbog raznih pogodovanja. “Svaki gradonačelnik bi bio dužan reći ono što je ona rekla, a zbog čega je osuđena: da devastaciju pomorskog dobra, nasipavanje građevinskim otpadom smatra divljaštvom”, govori Vladimira. Suradnja s gradom po pitanju zaštite okoliša i javnog dobra traje još od 2017. godine, te Mascarell može potvrditi da od onda nije bilo nikakve daljnje devastacije pomorskog dobra. Zbog toga joj nije žao svih tužbi i obavjesnih razgovora koje je morala odraditi u proteklih 6 godina.
Razlog za donošenje nepravomoćne prvostupanjske presude upravo sada, Vladimira potencijalno vidi u činjenici da je njihov slučaj pred zastarom. Zastara za ovakve slučajeve nastupa nakon 6 godina, a ukoliko se donese presuda, rok se produljuje za još dvije godine. Kako primjećuje, u posljednjih 6 godina u pravilu je svaka dva mjeseca pozvana u policiju na obavjesni razgovor, jer bude prekršajno prijavljena zbog ometanja posjeda na pomorskom dobru, koje čak nije u koncesiji. Barem deset puta su se te prijave pokazale neosnovane i odbačene, a institucije praktički iskorištene za zastrašivanje. Još nikad nije doživjela da ijedna insticutija traži odštetu zbog takve zlouporabe.
Nastavno na kontroverzni Zakon o pomorskom dobru, Vladimira upozorava da, ukoliko zaista Zakon bude izglasan u ovom obliku, učinit će mehanizme kojima su građani i udruge mogli zaustaviti loše građenje, loše investicije i devastaciju pomorskog dobra – neosnovanima; ono protiv čega se bore postalo bi legalno. Zakon u ovom obliku smatra da hotel ima posjed ako ima koncesiju. Nadalje, moći će se povezivati funkcionalne cjeline, a time dolazimo do zatvaranja plaža kao općeg dobra s privatnim vlasništvom. Na koncesioniranim područjima neće smjeti djelovati komunalni redar, tamo neće biti mogućnosti da javnost intervenira, ističe Mascarell. Ukazuje još i na predstojeće izmjene u zdravstvenom zakonu, koje bi omogućile i hotelima da se registriraju kao zdravstvene ustanove, ukoliko pružaju neku zdravstvenu uslugu. Taj uvjet zadovoljavaju već sa spa ili wellnesom koji se smatraju zdravstvenom terapijom, a ukoliko prijave i palijativnu skrb kao svoju djelatnost, moći će graditi bilo gdje i imati pravo na zatvaranje obale u zdravstvene svrhe.
Cijeli razgovor možete poslušati na sljedećem linku:
Pripremio: Saša Stepanović