„Nužno je da se korisnici uključe u upravljanje javnim dobrom jer nitko nema veći interes od njih da se novac namijenjen funkcioniranju javnog dobra koristi racionalno i transparentno“, poručila je Dušica Radojčić iz pulske udruge Zelena Istra i predsjednica Koordinacije Društvenog centra Rojc na online seminaru o sudioničkom upravljanju organiziranom u sklopu projekta Grad(imo) Rojc. Projekt provodi Savez udruga Rojc (SUR) u partnerstvu s Gradom Pula i udrugama Zelena Istra, Metamedij, Merlin i Čarobnjakov šešir, a na seminaru 17. prosinca 2020., koji su vodili Anita Buhin iz SUR-a i kulturni aktivist iz Zagreba Tomislav Domes, sudjelovali su i županijski pročelnik za kulturu Vladimir Torbica te Davor Mišković i Katarina Pavić, koji su proveli istraživanje o sudioničkom upravljanju u Hrvatskoj. Publiku je činilo tridesetak zainteresiranih.
Domes je u uvodu precizirao da je tema sudioničko upravljanje kao oblik participacije organizacija civilnog društva i jedinica lokalnih samouprava, odnosno civilno-javno partnerstvo.
Radojčić je podsjetila da je aktualni model upravljanja Rojcem, u kojem su podjednako zastupljeni korisnici DC-a i Grada, ustrojen još 2008. godine. Do sada se pokazao uspješnim: uključivanje korisnika omogućilo je stabiliziranje financija, stvoren je zajednički prostor kao što je Dnevni boravak, obnovljen je krov, opremljen infopunkt i otvorena knjižnica, Radio Rojcu dodijeljena je gradska koncesija… No, model iz 2008. ima i svoje nedostatke i ograničenja pa se nametnula potreba za unaprjeđenjem modela, i to kroz javnu ustanovu korisnika i lokalne samouprave, dakle kroz profesionalizaciju čelnih mjesta.
„Koordinacija, tijelo koje upravlja zgradom, posao obavlja volonterski, što znači da su i vrijeme i resursi ograničeni. Zato su se predstavnici udruga i Grada upustili u izradu novog načina upravljanja. U okviru europskog projekta Grad(imo) Rojc formirali smo radnu skupinu koja se sastoji od pet predstavnika udruga i tri predstavnika Grada, te je analiziran sadašnji model i razmotrene alternative što je iznjedrilo tri opcije. Prva je usavršavanje postojećeg modela za što je zaključeno da ne bi donijelo pomaka, druga je da SUR i Grad Pula osnuju mješovitu javnu ustanovu, u čijem bi upravljačkom vijeću strane bile podjednako zastupljene, a treća je opcija da javnu ustanovu osnuje Grad samostalno, što je odbačeno jer bi to bio korak unazad u odnosu na dosad izgrađene mehanizme sudioničkog upravljanja. Jednoglasno smo odlučili da bi mješoviti tip ustanove bio najbolji. Takav model već odavno zagovaraju udruge iz Rojca, a novost je da su predstavnici Grada prvi put pokazali interes za institucionaliziranjem sudioničkog upravljanja Društvenim centrom“, rekla je Radojčić. Osnutak javne ustanove podrazumijeva novu organizacijsku strukturu i radna mjesta koja bi osigurala razvoj i ostvarivanje svih potencijala Rojca.
„To su ravnatelj, financijski i administrativni voditelj, osoba za rad u infocentru, za odnose s korisnicima i za podizanje vidljivosti, zatim voditelj održavanja te voditelj razvoja projekata i fundraising. Uz tih pet osoba imali bi kućne majstore, zaštitare i čistače, i ti poslovi više ne bi bili iz outsorcinga. U Forumu korisnika, koji bi imao savjetodavnu ulogu, nalazili bi se predstavnici udruga“, kazala je Radojčić. Grad Pula godišnje ulaže oko 1,1 milijun kuna za održavanje Rojca, a ove je godine dodijelio dodatnih tri milijuna za obnovu krova. Troškovi s novim radnim mjestima, rekla je, iznosili bi 1,8 milijun kuna godišnje, što nije velika razlika s obzirom na pomak po pitanju kvalitete. Upravo se dovršava nacrt takvog upravljanja, a do kraja godine konačna verzija možda bude i prezentirana javnosti, dok je krajnja instanca za osnivanje ustanove Gradsko vijeće Pule.
Govoreći o primjerima sudioničkog upravljanja na regionalnoj razini, županijski pročelnik Vladimir Torbica rekao je da se elementi mogu naći i u vijećima za kulturu, a participacija je vidljiva i kroz izradu i usvajanje treće istarske kulturne strategije. „Treći primjer iz prakse Istarske županije je javno-privatno partnerstvo kakvo smo počeli razvijati sa Sa(n)jam knjige u Istri, a namjeravamo ga nastaviti i s nekim drugim udrugama. Riječ je o suradnji četiri partnera – Grada Pule, Županije, sponzora i udruge sajma, čime je osigurano trogodišnje financiranje i sigurnost“, naveo je Torbica i objasnio da partnerstvo funkcionira kroz Upravno vijeće u kojem su zastupljeni svi partneri.
Sudioničko upravljanje, nadovezao se Davor Mišković iz riječke udruge Drugo more, u Hrvatskoj je relativno novo i još se uvijek uči kako i u kojoj situaciji uspostaviti koji model. Svaka sredina ima svoje uvjete, te svaka inicijativa mora naći vlastiti model. Sedam je ključnih inicijativa – u Puli, Rijeci, Splitu, Zagrebu, Dubrovniku, Čakovcu i Karlovcu – i pedesetak projekata koji se bave sudioničkim upravljanjem. Snažan impuls za to, rekao je, stigao je iz Europskog socijalnog fonda koji je kroz dva natječaja potaknuo jedinice lokalne samouprave i organizacije civilnog društva da uđu u partnerstva.
„Dogodilo se time nekoliko pozitivnih stvari: sudioničko upravljanje prihvaćeno je kao vrijednost u društvu, shvatilo se da je zajednica izrazito bitna za kulturno djelovanje, a resursi, odnosno prostori, počeli su se stavljati u funkciju. Do izražaja dolazi logika cost-benefita, proces je transparentan, uključeno je puno ljudi, odgovornost raspodijeljena, a autoriteti preuzimaju i odgovornost za provedbu odluka. Uz to, razvija se i kultura dijaloga s obzirom da se stvaraju forumi koji moraju koordinirati različite interese“, rekao je Mišković.
Na Torbičinu tvrdnju da je model sudioničkog upravljanja najefikasniji kada kao partner nastupa jedna udruga, nametnulo se pitanje ne krije li takav model sukob interesa pa i klijentelizam. Pavić i Mišković rekli su da sve to ovisi o uvjetima te da je u malim sredinama teško očekivati sklapanje partnerstva s više organizacija civilnog društva.
„Zdravom razumu je potpuno jasno kada stvari počinju nalikovati klijentelizmu, a kada se ne može drugačije napraviti nego formirati model upravljanja s jednom udrugom“, smatra Mišković, ali pritom ne prihvaća da se broj partnera sa strane organizacija civilnog društva treba reducirati samo da bi se omogućilo brže i učinkovitije donošenje odluka. Jer, zajednički se i postepeno donose dugoročne smjernice za rad, a praktične odluke donosi odgovorna osoba. U slučaju Rojca, na primjer, tu će odgovornost i povjerenje preuzeti ravnatelj.
„Najvažnije je da suradnja ocrtava pluralizam interesa koji je relevantan za to područje. Bitno je da Grad ne uđe u suradnju s nekim tko ni sa kim drugim ne surađuje, a ukoliko se radi o jednom subjektu nužno je da taj bude dovoljno otvoren i da ga lokalna zajednica prepoznaje kao nekog tko može reprezentirati javni interes“, zaključila je video-linkom iz Londona Katarina Pavić.
Petra Riosa Ličen
Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Saveza udruga Rojca.
Vrijednost projekta: 2.372,125,89 kuna / 2.016.306,90 kuna sufinancirano je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda.
