Radio drama je akustična dramatizacija nekog događaja bez vizualne komponente. Oni koji ju stvaraju se oslanjaju isključivo na dijalog, glazbu i zvučne efekte kako bi dočarali slušateljicama i slušateljima atmosferu, likove i priču. Radio drama postala je jako rasprostranjena među slušateljima dvadesetih godina prošloga stoljeća, svoj vrhunac imala je četrdesetih, a iako od tada gubi svoju popularnost, zadržala je mjesto kao važan segment audiofoničnog umjetničkog stvaralaštva. BBC i danas producira i emitira stotine novih radio drama godišnje na Radio 4, BBC7 i Radio 3.
Radio drama koja je najbliža usmenoj predaji, i dalje intrigira. Zastupljena u medijima od otkrića radija upotpunjava i raspiruje maštu kod svakog pojedinca. Moć radio drame je neprocjenjiva. Zamišljati i doživljavati situacije koje asocijativno golicaju maštu i intelektualne zaključke, pomažu pažnji i emotivnom razvoju. Stvarati radio dramu je jedinstveno iz razloga što svaki pojedinac može interpretirati tekst, interpretirat ili napisat tekst u kojem fikcija postaje stvarna. Biti kreator vlastitog izražaja je neprocjenjivo.
„Daj ne drami“ radionica omogućuje svakome da zagolica maštu, stvori svoj svijet u kojeg su pozvani svi slušatelji. Pristupačnost radija kao medija dostupnog svima dozvoljava širenje priča, ideja, rasprave, te oplemenjuje svakog slušatelja. Polaznicima će se pažljivo i metodično kroz radionicu predstaviti kako osmisliti i realizirati radio dramu u nekoliko koraka. Od odabira teksta, pisanja teksta i pronalaska teksta kao ishodišta rada, preko režije, temeljite organizacije izvedbe, interpretacije (glume), kreiranje audio atmosfere, zamišljanja i snimanja do uređivanja snimljenih sadržaja i njihovog emitiranja.
„Radionica je podijeljena u nekoliko koraka, prvi korak je uvod, zatim tri gostujuća predavanja, Petra Blašković glumica i redateljica iz HNK Osijek, Boris Koroman profesor književnosti sa Sveučilištu Juraj Dobrila, u Puli, i Dominik Karakašić inače lutkar u Kazalištu lutaka Zadra, te naravno realizacija radio drame. Ono što prethodi prvom koraku je istraživanje, slušanje radio drame i rasprava o našim iskustvima radio drame.“ – rekao je o konceptu radionice voditelj Dejan Gotal.
Dejan Gotal je glazbenik, redatelj, glumac, tekstopisac, poznat i kao dugogodišnji bubnjar Kud Idijota, član konceptualne skupine Gori Ussi Winnetou, bubnjar punk rock benda Fakofbolan te gitarist, pjevač i frontmen benda URAR. Radio je kao voditelj dječjeg programa na Radio Puli „Pričice koje rastu ničice“, a u predstavama Udruge Birikina svira, pjeva, piše, stvara i uveseljava najmlađe.
Radionica se, kao i ostale u projektu „ArtON – mreža umjetnika u razvoju“, održava online. Nažalost, zbog uvjeta postavljenih pozivom natječaja iz, sada već davne, 2020. godine, radionica se ne može održati hibridno ili uživo. Unatoč tome sve mlade osobe do 25 godine pozivaju se na sudjelovanje na radionici. Za prijavu, i dodatne informacije, potrebno je javiti se mailom na info.suroc@gmail.com.
Pripremio: Jan Franjul
Projekt „ArtON – Mreža umjetnika u razvoju“ provodi Savez udruga Rojca, a sufinancirala ga je Europska Unija iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, iz Europskog socijalnog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 63.718,98 eura (480.090,69 kuna) / 54.161,14 eura (408.077,09 kuna) sufinancirano je sredstvima Europske Unije iz Europskog socijalnog fonda.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj materijala isključiva je odgovornost Saveza udruga Rojca.