Petar Janjatović, novinar i publicist, autor je Ex YU enciklopedije, koja je svoje prvo izdanje imala 1998. godine, da bi sada pred tiskom bilo i njezino peto izdanje. Govorili smo o enciklopediji i “kulturi zabranjivanja”, između ostalog. Odmah se prisjećamo nedavnog gafa Ramba Amadeusa, a Janjatović govori da u pisanju i slušanju, pažnju postavlja na kreativni dio ličnosti, a ne žuti tisak o toj osobi, ne njegova nedjela. O samom činu, citira svoju kćer pa govori da zapravo čudi da se ovakva epizoda s Rambom u glavnoj ulozi već nije odvila.
Što se tiče glazbe, i istraživanja one koja se proizvodila u ratnim, devedesetim godinama, autor govori da je njegovoj generaciji, onoj koja je u toj atmosferi i tim događanjima učestvovala, teško predočiti odnos do antiratne glazbe i kulture tog perioda općenito. Ipak, postoje pojedinci čiji interes o temi nadoknađuje njihovu neprisutnost u vrijeme njena odvijanja, a jedan je od njih Nemanja Stokrp, povjesničar, koji je gostovao u našem studiju prošlog tjedna, uoči svog predavanja o rokenrol glazbi ratnih devedesetih.
Stokrp se, naime, Janjatoviću obratio u procesu istraživanja za svoj magistarski rad, koji je sada osnova za spomenuto predavanje. “To su mladi, obrazovani i zainteresirani ljudi, iako bih rekao da velika većina mladih nema pojma niti interesa, a možda smo i mi samo dosadni u ponavljanju nečega što je njima daleko i nezanimljivo”, zaključuje gost.
Jugoslavenski je rokenrol bio potpuno apolitičan, do novog vala i punka, a isticali su se možda, kao iznimka, samo Buldožeri. S novim valom i punkom, kreće i vrijeme pjesama koje se ne objavljuju ili ne puštaju na radio stanicama, govori Petar, pa kao primjere izdvaja Rundekovu “Radnička klasa odlazi u raj”, Parafov “Goli otok” i druge.
Ističe i da je devedesetih, kada je honorarno radio na Radio Beogradu, u fonoteci nerijetko pronalazio, na omotima ploča, pored muslimanskih ili hrvatskih prezimena članova grupa, velika slova s porukom “OVO NE PUŠTATI”, a i neka druga izdanja, dovoljno uništena, da se ne bi mogla puštati. Zaključujemo, nakon kratkog pogleda u svijet kojeg gost proučava, sa željama ponovnog gostovanja, onda kada peto izdanje Ex YU enciklopedije bude i izdano.
Cijeli razgovor možete poslušati na sljedećem linku:
Fotografija: Igor Dražić
Razgovarala: Nevena Trgovčić
Pripremila: Ana Predan