U povodu stote godišnjice rođenja Piera Paola Pasolinija, Akademija dramske umjetnosti i Hrvatska sveučilišna naklada objavili su prijevod dviju njegovih drama, Calderón i ‘Svinjac. Pulska promocija ove knjige prijevoda zakazana je za 4. svibanj 2023., u 18 sati u galeriji Cvajner, a u programu Radio Rojca gostovao je prevoditelj zdanja, talijanist i docent pri pulskom Sveučilištu, Valter Milovan.
Prošlo je skoro pedeset godina od Pasolinijeve smrti, a opet je slučaj u centar diskursa ušao kada je prije nekoliko godina izašao film ‘La Macchinazione’, autorovih prijatelja i suradnika, u kojima se opisuje i govori o tom, i dalje nerazriješenom, ubojstvu. Naš je gost do Pasolinija došao sasvim slučajno. On se s njegovim opusom upoznao u vrijeme studija, kada je pročitao romane i pogledao šest njegovih filmova. Kasnije je, pri biranju autora za svoju doktorsku disertaciju, Giuseppe Ungaretti, njegov prvi izbor, bio ‘zauzet’ pa je tako bio primoran baviti se Pasolinijem, svojim, kako kaže, trećim izborom. Tako je oblik dobila i prva Valterova knjiga o tom autoru, Bilješke o Pasoliniju. Ondje je, ipak nešto falilo, pa je istraživanje nastavio. S puno ljubavi i malo očekivanja preveo je dvije drame, Svinjac i Calderón, da bi onda one na izdavača čekale čak deset godina. U međuvremenu je, netom prije pandemije, Milovan odlučio ‘promijeniti pjesnika’, pa tako prevoditi Umberta Sabu, tršćanskog književnika. Ipak, obzirom na nemogućnost prelaska granice i dostupa do čitave građe, koja se nalazi u Trstu, on se opet pronašao sa Pasolinijem, a Sabu će ipak dočekati, neki drugi prevoditelj. Pasolini i Milovan se tako godinama ne uspijevaju mimoići, i dobro je da je tako.
O samom prevođenju, gost veli da je odluka pala na ove dvije drame jer su one najčitljivije i protočnije. Pasolini se u drami koristi standardnim jezikom, a za direktne citate iz filozofskih štiva, Valter je, veli, zašao u već postojeće prevode tih tekstova. Tako su sada prevedene Svinjac i Calderón, te Pilad, koju je preveo Ivica Buljan. Neprevedene dakle ostaju tri, od ukupno šest, velikih građanskih drama, od kojih je posljednja, ‘Bestia da stile’, iznimno zahtjevna i teška. Drame su, zaključuje gost, najživlji dio njegova opusa, onaj koji je podložan promjenama u režiserskom i izvedbenom smislu, pa u tome i možda najvažniji.
Pasolini, kao iznimno plodan umjetnik, pisao je jednu pjesmu svaki dan, kaže se, a sve su njegove pjesme sažete u četiri velika toma. Tijelo njegov rada dalje čine dva romana i nekoliko sjajnih filmova, govori njegov hrvatski prevoditelj. Kao umjetnik je, prešavši na medij filma, uspio doživjeti sve što je sam sebi poželio, iako je u njih krenuo potpuno amaterski, učeći od prijatelja režisera i glumaca. Osim toga, pisao je i eseje ili zapravo, jako pismene novinske članke, kasnije sažete u knjigu imena ‘Scritti corsari’, koja vjerojatno (još) neće biti prevedena na hrvatski, kako se većinom bavi pitanjima konkretno vezanim i ograničenim na prostor Italije.
Kad danas govorimo o Pasoliniju, umjetniku, nameće se i onaj drugi razgovor o Pasoliniju kao čovjeku. Kultura je zabranjivanja i cenzuriranja, nešto što bi zasigurno umjetnika zahvatilo, da je sada živ, veli Valter. ‘Odnos prema majci, to što ne može voljeti druge žene pa voli maloljetna muška tijela’, sažima gost problematiku talijanskog intelektualca, ali zaključuje, ipak, da njega zanima njegovo djelo, koliko njegov lik bio kontroverzan. O toj je problematici u svom performansu izvedenom na prošlogodišnjem Sajmu knjiga u Istri, progovorio i Matija Ferlin, koristeći tako motiv majke unutar prikaza posljednjih nekoliko sati pred autorovu smrt.
Večeras će, uz Milovana, knjigu predstaviti novinarka Nevena Trgovčić, kolega talijanist Fabrizio Feretti i Goran Pavlić s Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu. Osim knjige, biti će predstavljen i projekt XIIxII 2023., Istarske županije, pri kojem je gost bio selektor 12 ambijentalnih skladbi glazbenika iz regije, koje su pratile 12 likovnih interpretacija istarskih kaštela, po izboru Bojana Šumonje. Projekt je to, koji će nakon sjeverne Istre, po prvi put biti predstavljen u Puli.
Razgovarala: Nevena Trgovčić
Pripremila: Ana Predan