U Puli se od 20. do 22. studenog održava 19. izdanje Antifa festivala u organizaciji udruga Monte Paradiso i SUP. Gostujući u emisiji Obavijesni razgovor na Radio Rojcu, predsjednik Monte Paradisa Deni Kukolj istaknuo je kako je festival nastao još 2003. ili 2004. godine kao reakcija na neonacističko nasilje, nakon što su prijatelja organizatora napali članovi skupine Blood & Honour. S vremenom se događanje profiliralo iz pukog koncertnog programa u snažan edukativni i diskurzivni prostor.
Govoreći o tome što antifašizam znači danas, Kukolj naglašava njegove temeljne ljudske vrijednosti.
„Za mene antifašizam znači sloboda, znači da ja mogu mirno hodati ulicom, znači poštivanje prema drugima.“
Kukolj upozorava da se u hrvatskom društvu danas sustavno provodi prekrajanje povijesti, relativizacija ustaštva i normalizacija fašizma u javnom prostoru, od uličnih grafita i napada na migrantske radnike do lažnih narativa koji se mlađim generacijama plasiraju putem društvenih mreža i pojedinih medija. Ističe kako današnji mediji i političari aktivno rade na „ustašizaciji društva“ jer im to donosi glasove, dok se istovremeno zaboravlja da je antifašistička borba ustavni temelj države:
„Kad se sjetim unazad nekoliko godina Antifa festivala, mi se nismo morali brinuti i nikad nam nije padalo na pamet da će postojati anti-antifa event ili kontra događaj.“
Zbog toga ovogodišnji festival snažan fokus stavlja na mlade i otvara se panel-diskusijom Pobuna mladih, blisko vezanom uz europski General Youth Strike (štrajk mladih) i plenum na fakultetu. Kukolj ističe da se na mlade danas gleda kao na „potrošnu robu“ te da se oni bore svim sredstvima koja poznaju, ponajviše putem društvenih mreža gdje često ostvaruju veći doseg od službenih kanala:
„Odlučili smo započeti to sa točno tom panel diskusijom i tim programom zato što mislimo da je najbitnije zapravo dati glas mladima, jer oni su ta budućnost.“
Osim položaja mladih, program otvara i pitanja militarizacije društva kroz popularnu kulturu, pri čemu Kukolj izdvaja fenomen Marka Perkovića Thompsona te prisutnost Ministarstva obrane na TikToku kao nove mehanizme „vrbovanja mladih“. Uz to, festival propituje utjecaj hiperkapitalizma i konzumerizma na desenzitizaciju društva prema ratovima, kao i povezanost nogometa i fašizma.
Trodnevni program u prostorima Društvenog centra Rojc (klub Monte Paradiso, Hacklab i udruga SUP) te na pulskom Forumu donosi panel-rasprave s gostima poput novinara Hrvoja Šimičevića i Zlatka Nikolića, istraživačku šetnju Fašistički grafiti u Puli pod vodstvom Erika Ušića i Luke Šurana, projekciju filma Fiume o morte! Igora Bezinovića te nastupe nezavisnih bendova iz Hrvatske, Slovenije i Italije (među kojima su Warfare i Kriva istina). Glavni cilj ostaje očuvanje autentičnog do-it-yourself (DIY) pristupa, stvaranje prostora za one koji se ne uklapaju u komercijalni mainstream i poticanje publike na kritičko promišljanje.
„Bitno je imati mjesto gdje ljudi koji se osjećaju da ne pripadaju ovom mnoštvu imaju gdje otići, pogledati i podržati bendove u uvjetima koji nisu glamurozni i pretenciozni.“
Cijeli razgovor možete poslušati na linku.
Razgovarala: Ana Bačić