Fašizam računa na atomizirano društvo puno nepoznanica, a samim time i društvo puno stranaca. Ako znamo s kim smo na koncertu, oblici društvene (i političke) organizacije izvan samog čina odlaska na koncert postaju dostupniji i pristupačniji za utjeloviti.
Male sredine, pogotovo one koje je pojela besramna turistifikacija (čitaj kapitalizam), suočavaju se s brisanjem ne samo identiteta, već i kolektivnog sjećanja u realnom vremenu. Ljude koji iz svojih rodnih gradova na neko vrijeme izbivaju, teško da će ih po povratku dočekati slično uređeni prostor, u urbanističkom, društvenom i političkom smislu
U novom izdanju „Obavijesnog razgovora“, suosnivač legendarne Borghesije analizira uspon globalne desnice, duh kasnih osamdesetih, autoritarne metode modernih političara i nestali duh pulske alternative.
Pulska, hrvatska i šira nezavisna kulturna scena izgubila je jednog od svojih najautentičnijih i najupornijih stupova. Kazališni redatelj, pedagog, osnivač Kazališta Dr. INAT i kazališnog festivala PUF.
Ono što je godinama na brojnim međunarodnim festivalima funkcioniralo kao nagrađivana, humoristična žonglerska predstava za široku publiku, u domaćem je kontekstu preko noći transformirano u “skandal koji je šokirao roditelje”.
Marković tvrdi da recentna previranja na kulturnoj sceni ne predstavljaju ništa novo, već su samo nastavak praksi upravljanja koje su prisutne posljednjih trideset godina. Promjena vlasti u Puli, prema njegovim riječima, donijela je tek iluziju promjene, dok su stvarni mehanizmi kontrole ostali potpuno netaknuti.
U najnovijem izdanju emisije “Pula, to je raj na zemlji” na Radio Rojcu, gostovao je Dražen Majić, glavni urednik portala Istra24, novinar i glazbenik. Povod ovom zanimljivom razgovoru bila je svjetska premijera pjesme “Škura bura”. Riječ je o najnovijem ostvarenju njegovog glazbenog projekta Berge Vanga, nastalom iz potrebe da se nagomilana frustracija kanalizira u sirovu kreativnu energiju.
Ovaj intervju nije “slab” zato što je pročelnica Orlić nužno podkapacitirana, nego zato što je politički i diskurzivno vrlo vješt tekst koji pokušava neutralizirati kritiku bez da na nju stvarno odgovori. Ovaj intervju nije novinarska forma koja bi trebala insistirati na dubiozama upravljanja pulskom kulturom, nego pažljivo odabrana i vođena komunikacijska operacija.
Uoči odlaska s mjesta ravnateljice Pula Film Festivala iduće subote, Tanja je u vrlo otvorenom radijskom intervjuu analizirala stanje u pulskom javnom sektoru. Cjelokupan razgovor dostupan je u priloženom audiozapisu, a u njemu se dosadašnja ravnateljica osvrnula na niz gorućih problema, od političkih pritisaka do birokratskih apsurda.
Održao je tako gradonačelnik Peđa Grbin presicu, stao pred mikrofone, pustio bijeli dim i pokroviteljskim tonom obznanio da je Pula Film Festival dobio novu ravnateljnicu – Vlatku Kolarović. Bolje da je pustio „goluba“. Manje bi smrdilo.
Lokalni izbori u Puli 2021. godine označili su povijesnu prekretnicu padom dugogodišnje vladavine IDS-a. Mnogi su građani tadašnje rezultate doživjeli kao svojevrsni društveni referendum protiv ukorijenjenog klijentelizma, nepotizma i prakse u kojoj se radna mjesta i javni poslovi dijele iza zatvorenih vrata, na temelju rodbinskih veza i stranačkih iskaznica. Postojala je snažna nada da će […]
Slučaj nedavne konferencije PULA LIVE „Preserve & Perform“, te način na koji se upravlja najvrjednijim javnim dobrom, pulskom Arenom, razotkriva duboko ukorijenjenu klijentelističku strukturu koja funkcionira po dobro poznatom modelu zatvorenih vrata, institucionalnog ignoriranja i spinova na koje bi i HDZ bio ponosan
U petak 13. veljače u Dnevnom boravku Rojca, suautori izložbe „Sindikat žena“, Barbara Blasin i Marko Golub održat će prezentacije i razgovor s publikom pod zajedničkim naslovom „Pažnja! Dizajn pri radu“, u kojem će se s jedne strane osvrnuti na kontinuitet dizajna za feminističke organizacije i inicijative
Adieu patrijarhat! poručuje slogan plakata anonimne autorice ženske sekcije Lilit iz Ljubljane, osnovane još 1985. Doista, većinu feminističkih tiskanih materijala s kraja 1980-ih i početka 1990-ih oblikovale su same aktivistkinje u najboljoj maniri onog što bismo nazvali „aktivistički dizajn“
Zavod Mladinski center Kotlovnica Kamnik i Savez udruga Rojca, organizacije s dugogodišnjim iskustvom u području medija i rada s mladima, udružile su snage u projektu „Razvoj omladinskog mikromedija“.