Krešimir Krolo, sociolog sa Sveučilišta u Zadru, zajedno s kolegama Željkom Tonković i Svenom Marcelićem od 2016. istražuje kulturne potrebe mladih u gradovima jadranske obale, a nedavno su objavili rad o kulturnom kapitalu mladih na primjeru preferencija u televizijskom programu, pod nazivom “The great divide? Cultural capital as a predictor of television preferences among Croatian youth“. Temeljen na teoriji francuskog sociologa Pierrea Bourdieua o kulturi kao obliku društvene distinkcije, Krolo, Tonković i Marcelić mapiraju različite društvene distinkcije proizašle iz društvenog i obiteljskog miljea, obrazovanja, kulturnog kapitala i slično.
Krolo zaključuje da su distinkcije izašle iz kulturnog kapitala mladih danas možda čak i jače nego što su bile prije nekoliko desetljeća. Ono što je zanimljiv novitet jest distinkcija na jezičnoj razini, što bi se pojednostavljeno moglo svesti na lokalni/tradicionalni okvir, tj. oni koji konzumiraju televizijski sadržaj domaće proizvodnje, te globalni/kozmopolitski, tj. oni koji konzumiraju strane televizijske programe. Krolo napominje da je i velika razlika u kulturnom kapitalu između učenika koji završavaju trogodišnje i četverogodišnje škole, te ističe kako je na kreatorima školske politike da se posvete i razvitku kulturnih potreba često zanemarenim učenicima trogodišnjih škola.
Konačno, značajna je i činjenica da zanemariv postotak mladih gleda informativne emisije, što je posebno važno u svjetlu građanskog odgoja te korespondira nekim drugim istraživanjima o rastu konzervativnosti među mladima u Hrvatskoj. Cijeli se rad može pročitati ovdje.
Pripremila: Anita Buhin