U petak 18. prosinca 2020. godine na svečanosti u Novinarskom domu u Zagrebu, Mirjani Radulović s pulskog Radio Rojca dodijeljena je nagrada Hrvatskog novinarskog društva Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo za 2019. godinu. Mirjana Radulović nagrađena je kao autorica dokumentarne radio drame “Pola citta puttana” emitirane na Radio Rojcu u studenom 2019. godine.
U obrazloženju nagrade ističe se da je “Radio kao medij i radijsko novinarstvo u doticajima s dinamičnim izražajnim izazovima, od radio-drame “Rat svjetova”, Orsona Wellesa i Teatra Merkur pa sve do danas. Nekad je tih izazova bilo više, a nekad manje. DJ-evski ili pak izvještajni breaking news-trend poprilično je zatomio sve druge produkcijske izazove radija. A radio, pored poplave novih medija, i dalje ima uvjete za konkuriranje u medijskoj avangardnosti.”
Žiri zaključuje da je “Mirjana Radulović sa svojom dokumentarnom radijskom dramom emitiranom na Radio Rojcu, pulskom neprofitnom radiju zajednice, osvježila novinarski pristup jednoj zaista burnoj gospodarskoj i društvenoj temi – propasti Uljanika. Toj istinskoj drami dala je, koristeći bogati arsenal tonskih efekata, vrlo dinamičnu i sasvim ljudsku dimenziju. Vrlo je vješto izbjegla melodramske i suhoparno izvještajne zamke te pridodala provokativne upite koji proizlaze iz sudbine Uljanika, a dotiču puno šire okvire naše stvarnosti. “Pola citta puttana” Mirjane Radulović sluša se s ubrzanim otkucajima srca; to je emisija koja vraća nadu radiju.”
U nagrađenoj dokumentarnoj radio drami korišten je tekst Igora Grbića „Addio Pola“ koji je čitao Boris Bakal. Dramaturška suradnica je Pavlica Bajsić Brazzoduro, a oblikovatelj zvuka Dino Brazzoduro. Autor glazbe je Franci Blašković. Facebook objave Stožera za obranu brodogradnje Uljanika čitao je Samir Hadžić.
U ocjenjivačkoj skupini za radijsko novinarstvo bili su Budimir Žižović (predsjednik), Anamarija Knezović Kaurić, Iva Črnjar Ivančan, Milan Peh i Matija Veličan.
Nagrađenu dokumentarnu radio dramu „Pola citta puttana“ možete poslušati na ovom linku.
ĐURĐICA KLANCIR NOVINARKA GODINE
Na 110. rođendan Hrvatskog novinarskog društva dodijeljene su novinarske nagrade za najbolje radove objavljene u 2019. godini. Nagrade su dodijeljene u devet kategorija, a nagrađeno je osam novinarki i novinara. Odlukom članova Hrvatskog novinarskog društva, novinarka godine za 2019. godine ponijela je novinarka net.hr Đurđica Klancir, koja je dobila 194 glasa. Nominirani su bili i Andrej Dimitrijević iz Telegrama koji je dobio 162 glasa i Ivan Pandžić novinar 24 sata sa 133 glasa. Glasalo je 506 novinara, a 27 glasačkih listića su bili nevažeći.
Novinarka godine Đurđica Klancir zahvalila se svim novinarima i novinarkama koji su u ovom teškom vremenu izdvojili vremena da glasaju i pozabave se time tko je od njih troje najbolji. – U svojih trideset godina bavljenja novinarstvom prošla sam puno toga od novinara početnika do glavne urednice u nekoliko redakcija. Nekoliko sam puta smjenjivana zbog zalaganja za istinsko novinarstvo. Moram reći da je ponekad teško naći redakcija koja bi prihvatila novinare s čvrstim, jasnim i poštenim stavom. Stoga zahvaljujem svojoj redakciji net.hr i njenom glavnom uredniku koji su mi pružili priliku da počnem ponovo kao obična novinarka i da pokažem da se znanje i vještina ne mogu izgubiti, kazala je Klancir i dodala kako treba biti hrabar te da nasmijemo postati sjenke, nego pravedni i pošteni novinari.
Nagradu za životno djelo Otokar Keršovani Ocjenjivački odbor odlučio je postumno dodijeliti Mladenu Kušecu, novinaru i uredniku Hrvatske radiotelevizije, autoru legendarnih TV-emisija za djecu i mlade “Tonkica Palonkica, frrr…”, “Patuljci pojma nemaju”, “Hihotići” i”Bijela vrana”, koje su postale standard za taj žanr.
Novinarski opus Mladena Kušeca obuhvaća radijsko i komplementarno televizijsko novinarstvo od 60-ih godina prošlog stoljeća do danas. Riječ je o iznimnom pojedincu koji je u svojoj novinarskoj karijeri dužoj od pola stoljeća gotovo neprimjetno sačuvao sve odlike “vječnog” novinarstva – onog koje je znatiželjno, koje primjećuje, koje istražuje, produbljuje i oplemenjuje.
Nagradu Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo dobio je Goran Gerovac dugogodišnji urednik i kolumnist u Večernjem listu, za seriju kolumni “Nikad robom” u kojoj ogoljuje političke, kapitalističke, socijalne i kulturne devijacije te skidaju smokvin list osobnostima koje se nameću biti upravljačima naših života, ustaju protiv vjerskih i ideoloških dogmi, protiv jagme za profitom i partikularnih interesa – i uvijek bez kompromisa.
Ocjenjivačku skupinu za pisano novinarstvo činili su Sanja Modrić (predsjednica), Neja Markičević, Vuk Tešija, Tihana Tomičić i Radmila Kovačević.
Isti žiri dodijelio je i Nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju za 2019. godinu. Dobitnik je Pixsellov fotoreporter Hrvoje Jelavić za fotografiju nastalu prilikom šetnje gradom premijera Andreja Plenkovića i ministara na dan službenog posjeta Benkovcu, koja simbolički priča pozadinsku priču o stanju u državi, odnosno o rascjepu između povlaštene klase političara i običnih, anonimnih ljudi u čije se interese političari zaklinju. Jelavić je uhvatio trenutak u kojem premijer i njegova svita prolaze pokraj siromašnog muškarca u prvom planu.
Nagrada Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo ove je godine otišla u Pulu, i to novinarki Mirjani Radulović, na neprofitni radio zajednice Radio Rojc. Kolegica Radulović nagrađena je za izvrsnu radijsku priču o propasti Uljanika “Pola citta puttana”.
U ocjenjivačkoj skupini za radijsko novinarstvo bili su kolegice i kolege Budimir Žižović (predsjednik), Anamarija Knezović Kaurić, Iva Črnjar Ivančan, Milan Peh i Matija Veličan.
Nagrada Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo pripala je novinarki RTL televizije Silvani Menđušić za reportažu “Povratak u Vukovar”, priču o povratku fotoreportera Christophera Morrisa u taj grad iz kojeg je 1991. godine u svijet poslao neke od najdojmljivijih fotografija horora i tragedije koja se tu događala. Silvana i Chris u Vukovaru obilaze lokacije njegovih fotografija, pronalaze ljude koje je tada snimio te se u priči izmjenjuju slike prošlosti i sadašnjosti.
U ocjenjivačkoj skupini za televizijsko novinarstvo bili su Tanja Novak (predsjednica), Ranko Stojanac, Sanja Jurišić, Damira Gregoret, Goran Bunjevac, Milan Živković i Lidija Šušak.
Isti žiri odlučivao je i o Nagradi za snimateljski rad Žarko Kaić te ju je odlučio dodijeliti snimatelju i reporteru Nove TV Zoranu Marinoviću za reportaže iz Konga i Černobila, priče o eboli i nuklearnoj katastrofi i njihovim pogubnim i opominjućim posljedicama za čovječanstvo.
Nagradu Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo 2019. godine dobio je novinar Telegrama Andrej Dimitrijević, odlučila je Ocjenjivačka skupina za internetsko novinarstvo u kojoj su bili Helena Puljiz (predsjednica), Goran Šimac, Ivana Barišić, Zoran Pehar i Andrej Matijašević.
Andrej Dimitrijević je ujedno i dobitnik Nagrade za istraživačko novinarstvo Jasna Babić – koju dodjeljuje Ocjenjivački odbor što ga čine sve četiri ocjenjivačke skupine. Žiri ga je izabrao zbog njegova predanog istraživačkog rada na razotkrivanju nekretninskog biznisa sada bivšeg ministra uprave i političkog tajnika HDZ-a Lovre Kuščevića, ali i značaja koji je ta priča imala za cijelu novinarsku zajednicu: dokazala je da su novinari teško pobjedivi kad se zbiju. Mediji su se, naime, u tjednima koji su uslijedili nakon njegove priče uistinu udružili, zagrizli i nisu dopustili da afera “Kuščević” izblijedi.
Za HND-ove nagrade za radove objavljene u 2019. godini natjecalo se 118 novinarki i novinara.
Obrazloženja nagrada možete pročitati ovdje.
Izvor: Hrvatsko novinarsko društvo