Socijalizam na klupi: Mikrostrukture jugoslavenskoga socijalizma

Radio Rojc

Objavljeno 13.10.2019. pod Društvo

Na 4. međunarodnom skupu Socijalizam na klupi: Kontinuiteti i inovacije održan je okrugli stol „Mikrostrukture jugoslavenskoga socijalizma: Hrvatska 1970-1990.“. Sudjelovali su istraživači na istoimenom četverogodišnjem istraživačkom projektu Centra za povijesna i kulturološka istraživanja socijalizma, financiranom od strane Hrvatske zaklade za znanost. Voditelj projekta je Igor Duda, a uz njega sudjeluju Christian Axboe Nielsen (Sveučilište u Aarhusu), Chiara Bonfiglioli (Sveučilište u Corku), Magdalena Najbar-Agičić (Sveučilište Sjever), Anita Buhin (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli), Saša Vejzagić (Europski sveučilišni institut) i Tina Filipović (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli).

Iz opisa projekta: Sedamdesete i osamdesete godine vrijeme su u potpunosti oblikovanoga jugoslavenskog socijalističkog sustava u kojem je samoupravljanje primijenjeno na svim razinama s namjerom odumiranja države i prepuštanja njezinih ovlasti samoupravnim zajednicama i organizacijama. Općina je bila zamišljena kao zajednica u kojoj se na mikrorazini aktiviraju sve poluge društveno-političkog ustroja. Osnovni znanstveni cilj projekta je istraživanjem društvenih odnosa i struktura u odabranim općinama dati odgovore na pitanja o funkcioniranju kasnoga socijalizma. Pozornost će biti usmjerena na ulogu građana kao samoupravljača u mjesnim zajednicama, zaštitu samoupravnih prava i društvenoga vlasništva, javnu i državnu sigurnost, lokalne medije koji stvaraju sliku o zajednici, položaj organizacija udruženog rada između ekonomije i politike, kulturno stvaralaštvo i kulturnu politiku u samoupravnim interesnim zajednicama, ulogu žene i ženskoga aktivizma te na položaj i utjecaj boraca i njihove veteranske organizacije. Poredbena analiza studija slučaja daje uvid u splet međuodnosa koji svjedoče o položaju moći, društvenoj umreženosti, stanju zajamčenih prava i sloboda, nadzoru i udovoljavanju različitim interesima. Metodološki pristup proizlazi iz perspektive društvene, kulturne, političke i ekonomske povijesti, povijesti svakodnevice i mentaliteta te povezivanja pogleda odozdo i odozgo, horizontalne i vertikalne komunikacije, odnosno mikropovijesti s makropovijesnim okvirom. Rezultati će biti objavljeni kao znanstvena monografija, zbornik radova i još dvadesetak izvornih znanstvenih radova.

Pripremili: Anita Buhin i Slaven Borovečki

RSS 2.0 | trackback