Sociolog Sven Marcelić bio je gost u našem programu povodom predavanja “Turistifikacija i razvoj obalne Hrvatske”, koje je održano 13. travnja u Premanturi. Iz sociološkog aspekta, turizam je oduvijek bio zanimljiv, on donosi mnoštvo društvenih promjena, te je jedan od ključnih faktora oblikovanja ne samo ekonomije, već i širih društvenih procesa u Hrvatskoj. To je posebno vidljivo na Jadranu, gdje možemo govoriti kako o njegovim pozitivnim, tako i negativnim posljedicama. Sven Marcelić sagledava to stanje kroz niz podataka, od demografije preko ekonomije do urbanih promjena.
Turizam donosi i veliku urbanu transformaciju najčešće na štetu domicilnog stanovništva te uzrokuje velike regionalne i mikroregionalne nejednakosti, uz proces litoralizacije pri čemu se većina ekonomije koncentrira uz samu obalu. Primjetna je podjela gradova na dvije ili tri zone. Prva je uža priobalna zona, kojoj gravitira i turizam i građevina, gdje se nalaze sve javne funkcije, te su u tim područjima skupi kvadrati, a samim time i skupo življenje. Druga zona su periferni dijelovi grada u koje se lokalno stanovništvo seli, a ti dijelovi najčešće nemaju ni neke elementarne potrebe, od bankomata do ozbiljnijih društvenih zahtjeva poput liječnika, vrtića ili škole. Stoljećima smo imali situaciji u kojoj grad ima jasnu, koncentričnu sliku. To je nešto što se očigledno lomi, jer se centri gradova depopuliraju, a izrazita apartmanizacija dovodi do ukidanja niza najelementarnijih funkcija, što dovodi do daljeg napuštanja tog prostora.
Kad se govori o mladim ljudima na Jadranskoj obali, jedan od najvažnijih faktora zadovoljstva života mladih u nekom gradu je dostupnost sadržaja, i zapravo jedan od mogućih ishoda ovog procesa je da će se mladi početi sve manje identificirati s gradovima u kojim žive. Razlog tome je to što se domicilno stanovništvo potiskuje u prostore gdje nema toliko sadržaja generalnog tipa niti socijalizacijskih gradskih sadržaja, od klubova mladih, knjižnica, drugih mjesta nalaženja koji su uglavnom bili smješteni u centralni dio grada. Moguć ishod je da generacije neće imati osobite emotivne poveznice s gradovima u kojim žive, jer će dobrim dijelom biti isključivani iz života samoga grada.
Turistifikacija je donijela to da Hrvatska obala ekonomski brže raste od ostalih dijelova, manje depopulira, manja je i nezaposlenost. Međutim, treba bolje izregulirati odnos prema prostoru koji turizam agresivno oduzima gradovima. Turizam ne šteti ekonomski, ali problem su njegove negativne osobine koje su jasno izražene, ali se sustavno ignoriraju. Naši gradovi ne koriste iskustva stranih gradova i regija koji su prošli kroz istu situaciju, koji su pokušali naći kompromis između turistifikacije i održivosti gradova. Treba ciljati na ideju održivosti turizma u širem kontekstu od samo ekonomskog.
Cijeli razgovor možete poslušati na sljedećem linku:
Fotografija: FB Fenoliga – udruga u kulturi
Razgovarala: Nevena Trgovčić
Pripremila: Anja Ninić