U ponedjeljak nas je iznenada u 48. godini života napustio news i dokumentarni fotograf Hrvoje Polan.
Tri desetljeća Hrvoje se bavio news i dokumentarnom fotografijom radeći za brojne novine i agencije, od Feral Tribunea do Reutersa i agencije France Presse. Posljednjih godina bio je freelancer. objavljivao je u svim vodećim svjetskim medijima poput The Guardiana, Newsweeka Timea i drugih.
Autor je fotografija pljačke snimljenih u Kninu nakon vojno-redarstvene akcije Oluja zbog kojih je dobivao prijetnje. „U Hrvatskoj postoji jako puno dobrih fotoreportera i činjenica da takve kninske fotografije tada nisu objavljene nije njihova krivnja, nego je dio tadašnje medijske uredničke politike, zbog čega su – uz časne iznimke – izlazile isključivo u inozemnim medijima. Tada domaći mediji nisu slobodno izvještavali – što je osnovna, krucijalna svrha novinarstva i dokumentarne fotografije – nego su bili u službi politike i ratne mašinerije. Doduše, prilično sam siguran da snimke grabeži u kninskoj robnoj kući nije snimio nitko osim mene“ – napisao je Hrvoje u kolovozu 2016. godine za Radio Gornji grad.
Njegove su fotografije više puta bile izlagane, a jedna je uvrštena u kolekciju “100 najboljih slika dekade 1990-2000”. Fotografija je izložena u Museum of Modern Art (MoMA) u New Yorku.
Hrvoje je često dolazio u Pulu, još od devedesetih godina kada je bio povezan s Kud Idijotima i Art&Music festivalom. 2016. godine u Dnevnom boravku Rojca otvorio je izložbu „Priče o besmislu“. Izložba je sastavljena od 4 foto eseja – o Gazi i djeci sa PTSP-om, izraelskom zidu prema Palestincima, američkoj invaziji na Irak i izbjeglicama sa Bliskog i Srednjeg istoka u Tovarniku, a Polanove fotografije su izrazito antiratne, izbjegavaju senzacionalizam, sa naglašenom empatijom za žrtve i civile. Tada je održao predavanja za pulske srednjoškolce koja nikog nisu ostavila ravnodušnim. “Izložba u Rojcu daje dodanu vrijednost. Nikad se nisam želio vezati za ekskluzivne prostore jer me ta publika ne zanima. Mi bi uvijek znali uz te moje izložbe napraviti neki panel gdje bi razgovarali oko besmisla, ksenofobije, rasizma i sličnih stvari koje nas more zadnjih godina tako da je to ta dodana vrijednost koju pokušavam empatično proširiti. „ – izjavio je za Kupek nakon otvorenja izložbe u Beogradu.
U travnju 2017. godine zajedno je s autorima Marinom Kovačević i Igorom Čokom u Rojcu predstavio knjigu fotografija „Iza rešetaka“ o zatvorenicima bloka 5-1 poznatog beogradskog Ce-Zea. Dan nakon promocije razgovarali smo s Hrvojem i u radijskoj emisiji Revija na ledu najavio je fotomonografiju „Iza sedam logora – od zločina kulture do kulture zločina“ koju potpisuje zajedno s Viktorom Ivančićem i Nemanjom Stjepanovićem. Kapitalno djelo koje uzima za polazište domove kulture i objekte kulturne namjene koji su tijekom posljednjeg rata bili pretvoreni u logore i mučilišta objavljeno je prošle godine. Knjiga sinergijom snažnih kreativnih izričaja, te faktografskom komponentom, poziva na promišljanje o odnosu konstrukta nacionalne kulture i nacionalno motiviranog ratnog nasilja.
„Polanova fotografija ulaza u Vojno-istražni centar Lora u Splitu, ‘poligon za mučenje zatočenih Srba i Crnogoraca’, uhvatit će, s leđa, slučajne dokone prolaznike: oca i dijete u majici s uzorkom šahovnice, na pozadini spomenika pred ulazom u kompleks; sugestija namjernog, projektiranog, hotimičnog zaborava s elementima prijetnje svakome tko se usudi pitati više nego što je dopušteno” piše u eseju “Spomenici razbratnosti” Viktor Ivančić. Nedugo nakon izlaska knjige Hrvoje je svoja razmišljanja podijelio sa slušateljima Radio Rojca.
Posljednjih smo dana dogovarali predstavljanje fotomonografije i izložbe u Rojcu za koji je Hrvoje volio reći da je jedan od rijetkih „prostora slobode“. Predstavljanje fotomonografije i izložba trebale su se dogoditi ovog proljeća.
Vjerujemo da je svoj prostor slobode, hrabar kakav je i bio, Hrvoje već pronašao.
Prijatelji, kolege i suradnici oprostit će se od Hrvoja danas na komemoraciji u Novinarskom domu u Zagrebu s početkom u 13 sati.