Ovogodišnji Sa(n)jam knjige u Istri govori o Slobodi. Trećeg dana Sajma održan je okrugli stol na temu Sloboda i Zlo na kojem su govorili Damir Barbarić, Boris Dežulović i Andrea Matošević. Razgovor je moderirao Aljoša Pužar.
Pripremila: Mirjana Radulović
Damir Barbarić rođen je 1952. u Zagrebu, gdje se školovao na humanističkim studijima te klasičnoj filologiji, doktoriravši filozofiju s tezom o Platonovim zakonima kao filozofijskom utemeljenju politike. Istaknuti je autor, voditelj projekata u Institutu za filozofiju i upravnihSa tijela Instituta te filozofskih kolegija na Zagrebačkom sveučilištu, zauzimajući se za promicanje filozofije u široj javnosti. Kao gostujući profesor i znanstveni istraživač boravio je na europskim sveučilištima; objavio je više od dvadeset samostalnih knjiga te priredio i uredio niz monografskih i zborničkih izdanja. Prevodi s grčkog i latinskog te njemačkog jezika.
Boris Dežulović rođen je 1964. u Splitu, gdje je studirao povijest umjetnosti. Živi i radi u Paićima. Novinar je i publicist, suutemeljitelj Feral Tribunea, prozni pisac i scenarist. „S pjesničko-satiričkim cabaretom Melodije Bljeska i Oluje zajedno s Predragom Lucićem je od 2007. do 2017. godine nastupao po svim državama bivše Jugoslavije, te brojnim republikama sadašnje Europske unije.“ Autor je više samostalnih knjiga, romana (Christkind), zbirki pjesama i priča, komentara i eseja o sportu, razgovora s Miljenkom Smojom. U Londonu (2014) dobio je i European Press Prize za najbolji novinski komentar u europskim medijima.
Andrea Matošević rođen je 1979. u Puli. Diplomirao je etnoantropologiju i talijansku književnost te završio diplomski studij interkulturalnih studija u Padovi, a doktorski studij etnologije i kulturne antropologije u Zagrebu. Radi na Fakultetu za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije i u Centru za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Područje je njegova istraživačkog interesa u domeni etnoantropologije (Socijalizam s udarničkim licem), povijesti antropologije/etnologije, usmene povijesti, industrijske antropologije, popularne kulture, teorije multikulturalizma i filozofije. U istraživanju je zainteresiran za višestruke teorijske potencijale dosade.