Etična banka je projekt Zadruge za etično financiranje čiji je primarni cilj ulaganje u razvoj zajednice kroz projekte koji su financijski, društveno i okolišno održivi. To je ujedno i prva banka u Hrvatskoj koja je u vlasništvu svojih klijenata, a jedna od zadrugara je i udruga Zelena Istra.
Jedan od pokretača Etične banke, Goran Jeras, u razgovoru za Radio Rojc objašnjava da sam pojam etičnog bankarstva nije nov te da već postoje banke koje rade po tim principima.
“Jedan od primjera je FEBEA – Federacija etičnih i alternativnih banaka Europe, koja definira da bi etična banka trebalo biti ona koja je u vlastništvu svojih klijenata, kojoj je glavni cilj upravljanje imovinom zajednice u kojoj djeluje i stavljanje u funkciju te imovine u dugoročni održivi razvoj zajednice. To su dakle banke koje su transparentne u svom poslovanju, koje za svaku svoju investiciju ne gledaju koju će financijsku dobit ostvariti nego kakav će utjecaj imati na okoliš i na zajednicu u kojoj to djeluje”, objašnjava sugovornik.
On navodi da se svega 1.5% svjetskih financijskih investicija može smatrati održivim u kontekstu UN-ovih ciljeva održivog razvoja.
“To pokazuje koliko nam je nasušno potreban svijet financijskih institucija koje će aktivno raditi na promoviranju ekološke održivosti, ali i društvene održivosti u vremenima koja dolaze”, smatra Jeras.
Održiva alternativa bankarskom poslovanju
S obzirom na to da se proteklih godina među mnogim građanima razvilo nepovjerenje u poslovanje banaka, etična banka se nameće kao održivija alternativa čiji cilj nije maksimiziranje zarade već educiranje o vlastitom upravljanju financijama.
“Etična banka ne zagovara nenamjensko potrošačko kreditiranje, jer se smatra da to stvara samo dug koji dovodi korisnike u probleme. Ona pokušava kroz pozitivne kriterije poslovanja osigurati da se kroz ekonomski proces stvaraju dovoljna primanja, ne samo radi zadovoljenja osnovnih životnih potreba nego i ostvarivanja štednje i dugoročno funkcioniranja bez zaduživanja”, kaže Goran Jeras i dodaje da i klasične banke sve više razmišljaju u tom smjeru.
“Financijske institucije su počele razmišljati o tome kako svoje poslovanje uskladiti s društvenim, okolišnim i transparentnim upravljačkim ciljevima. Međutim, mislim da je taj proces jako spor. Etične banke bi trebale biti predvodnici, pokazatelji kakav taj novi tip financijskog upravljanja treba izgledati”, smatra sugovornik.
U ime Zadruge za etično financiranje, Goran Jeras podsjeća da, povijesno gledajući, stotinama godina unazad banke su kretale ne kao institucije kojima su upravljali veliki vlasnici kapitala koji bi dominirali svijetom, nego su kretale udruživanjem ljudi u određenim zajednicama, bilo da se radi o poljoprivrednim bankama, gradskim štedionicama i slično.
“Banke su nastajale tako što ljudi koji nisu imali dovoljno novaca da ostvare sve svoje potrebe i osiguravaju razvoj svoje zajednice, udruživali su ta sredstva da bi banka kroz tu zajedničku financijsku polugu uspijevala ostvarivati nešto što je od kolektivne koristi. To je bio dominantan oblik bankarstva stotinama godina. Dok pristup bankarstvu kojem svjedočimo danas je relativno nov, on se počeo razvijati sedamdesetih godina prošlog stoljeća i to je proces koji je, ja bih rekao, došao do svog vrhunca, jer je pokazao da stvara enormnu zaduženost koji ovaj planet svojim resursima ne može podnijeti i nejednakost koja stvara cijeli niz socijalnih problema”, objašnjava Goran Jeras.
Etična banka će imati i edukativnu ulogu te nastojati osvijestiti građane kako na odgovoran način upravljati novcem, kako on uopće nastaje, čemu služi i kako ga staviti u funkciju vlastitog razvoja.
“Etične banke ne žele zarađivati na neznanju svojih građana. Udružili smo se s nizom organizacija iz Europe koje dijele našu viziju i koje žele imati takvu banku u svojim matičnim državama te zajedno radimo na osnivanju europske etične banke koja će pokrivati cijelu EU. Sad smo u procesu dobivanja licence i očekujemo da ćemo u moći početi poslovati u Hrvatskoj”, najavljuje sugovornik.
Izbor banke je najizravniji utjecaj na ekonomiju
Prema riječima Gorana Jerasa, Etična banka nije zatvorena institucija koja je odlučila financirati samo ekološke poljoprivrednike ili ljude koji se bave održivim projektima nego planira pomoći svima koji žele dugoročno promišljati svoje poslovanje i održivost te im osigurati stabilnog financijskog partnera koji im može pomoći sa znanjima, povezivanjima, tržištem u cilju transformiranja poduzeća u smjeru održivosti.
“Imamo fokuse koji su nam osobito interesantni – obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost, ekonomija dijeljenja, jako nam je bitan sektor stanovanja, zatim neprofitne organizacije i kulturna djelatnost… Pored financijske analize, radimo i analizu pozitivnog utjecaja na okoliš i zajednicu i svi koji zadovolje te kriterije mogu doći u obzir, čak i ako ne spadaju u ova područja koja sam naveo kao fokus”, kaže on.
Na koncu, sugovornik podsjeća da su građani ti koji su uvijek nosioci razvoja etičnih banaka, jer je banka koju biraju najizravniji način utjecaja na ekonomiju.
“Samim tim što držimo novce u nekoj banci, mi podupiremo kreditnu politiku te banke koja možda nije u potpunosti s našim vrijednostima”, podsjeća Goran Jeras.
Cijelu emisiju EKO Rojc poslušajte na linku.
Ovaj tekst objavljen je temeljem Javnog poziva za financiranje programskog sadržaja od interesa za Istarsku županiju – Regione Istriana u 2022. godini.
Objavljeni programski sadržaj je odgovornost Saveza udruga Rojca i ne izražava službene stavove Županije.
Autorica: Nevena Trgovčić
Tekst: Marija Stojadinović
Foto: Zadruga za etično financiranje/Facebook Page