Sindikat novinara Hrvatske (SNH) predstavio je danas u Novinarskom domu Vodič za freelancere i honorarne suradnike u medijima, čiji položaj nije reguliran već duže od desetljeća. Predsjednica Sindikata Maja Sever naglasila je da je njihov cilj osiguravanje podrške socijalnim i radničkim pravima freelancera i honoraraca.
Prelomni trenutak za freelancing u medijskom sektoru bila je 2007. godina kada je tržište bilo veće i kada su plaće novinara u Hrvatskoj bile na nivou njihovih kolega iz ostatka Europe, objašnjava novinarka Andrea Milat.
“Međutim, kada je nastupila kriza 2009. godine, ovaj medijski sektor počeo je tonuti i prepolovio se. Mnogi novinari bili su prinuđeni preći na freelancing, njihova cijena rada pala je za više od 50 posto i to je trenutno najprekarnija pozicija. To je problem koji se tiče i prikrivenog radnog odnosa, SNH tek se počinje baviti ovim pitanjima i djeluje kaotično, ali ne znači da ne postoji rješenje”, kaže Milat i dodaje da u Hrvatskoj postoji model za to, koji se bavi slobodnim umjetnicima.
“Do sada se ulagalo u medije, točnije u poslodavce, a moramo okrenuti priču i uložiti u novinare i u rad ako želimo riješiti problem medijske nepismenosti. U suprotnom, imat ćemo sve više fake newsa, regresivnih i konzervativnih prava, jer se to uvijek događa kada se ulaže u jedan dio društva, dok se drugima oduzimaju osnovna prava”, zaključuje Milat.
Predstavnik Europske federacije novinara Pablo Aiquela naglasio je da na nivou Europe postoje dva modela koja se tiču položaja freelancera u medijima:
“Jedan je nordijski/njemački model, prema kojem su freelance radnici nezavisni, imaju socijalno osiguranje, ali je problem u tome što, prema Zakonu o konkurenciji (Competition Law), ne mogu ući u kolektivne pregovore. S druge strane, u Francuskoj i dalje vrijedi Nacionalni sporazum iz 1976. prema kojem svi novinari, uključujući i freelancere, moraju imati socijalno osiguranje kako bi bili nezavisni u svom radu, a mogu se i sindikalno udruživati”, objašnjava Aiquela i naglašava da freelanceri ne smiju biti izolirani, već trebaju imati isti tretman kao svi drugi novinari.
Položaj freelancera danas je aktualniji nego ikad uslijed pandemije koronavirusa, a mnogi novinari u Hrvatskoj strepe da bi se mogao ponoviti scenarij iz 2011., koji najbolje oslikava štrajk u Večernjem listu, podsjeća Milat.
“U mnogim medijima stalni zaposlenici dobivaju otkaz i bivaju zamijenjeni honorarcima, zato što je poslodavcima to isplativije. Tek se sad počinjemo baviti onim što je trebalo biti urađeno desetljećima ranije i nije prioritet povećati broj sindikalaca, nego dati im u što vjerovati. Moramo pritisnuti Vladu da riješi to pitanje putem koncesija i tendera, a ne da kao do sada većina subvencija odlazi na komercijalne medije”, smatra Milat.
Predstavljanje Vodiča omogućila je zaklada Freidrich Ebert za Hrvatsku i Sloveniju, a voditeljica ureda te zaklade Türkan Karakurt naglasila je da je novinarstvo javno dobro kojem treba javna podrška, te da uređeni status novinara treba biti u interesu svake zemlje članice Europske Unije.
Priručnik za sindikalno organiziranje u sektoru medija, umjetnosti i zabave može se pogledati na ovom linku.
Marija Stojadinović
Foto: Alejandro Escamilla / Unsplash