U sklopu kampanje “Srpanj bez plastike” Udruga Zelena Istra i Radiona Re-Geppetto vas pozivaju na besplatnu projekciju dokumentarnog filma „Mi pokusni kunići“ (We The Guinea Pigs, 53′) i na razgovor nakon filma koji će se održati 21. srpnja u unutrašnjem dvorištu Rojca – terasa Dnevnog boravka. Cilj događanja je druženje i informiranje o štetnosti jednokratne plastike, kao i ponovnoj uporabi kao rješenju za zagađenje plastikom.
“Srpanj bez plastike je međunarodna kampanja kojom se želi skrenuti pozornost na štetnost korištenja jednokratne plastike, ali i plastike općenito, na naše zdravlje. U sklopu toga, mi ćemo organizirati niz aktivnosti, jedna od njih je projekcija filma ‘Mi pokusni kunići’, a u sklopu festivala Escape the city u Barbarigi već četvrtu godinu za redom se pridružujemo s našim radionicama kojima želimo promovirati zero waste pristup”, kaže Irena Burba iz udruge Zelena Istra i dodaje da je cijeli festival napravljen tako da se ne koristi jednokratna plastika.
U ljetnom periodu, obzirom da građani više vremena provode vani te da se javna događanja najčešće vani organiziraju, povećava se i upotreba jednokratne plastike. No, postoje društveno-odgovornije alternative koje ne proizvode toliku količinu otpada nakon zajedničkih okupljanja.
“Usvojili smo Direktivu o jednokratnoj plastiti, pa je devet predmeta i zabranjeno od prošlog ljeta. Tako, primjerice, više ne možemo koristiti jednokratne tanjure ili jednokratan pribor za jelo. Svakako, još su tu i čaše i drugi predmeti. Postoje razne alternative kako se to može spriječiti, pa tako brojni festivali i javni događaji promoviraju višekratne čaše, to je jedan način, i uvijek trebamo samo malo razmišljati unaprijed. Nekad smo koristili više trajnih predmeta, pa ako organiziramo neki piknik ili dječji rođendan, čak i ako koristimo plastiku, onda to može biti od kvalitetne trajne plastike koja može trajati i deset godina, a ne samo jednokratno”, predlaže sugovornica.
U sklopu Escape the city festivala, Zelena Istra organizirat će dvije upcycling radionice – oslikavanje platnenih vrećica i izrade torbi za špežu od starih majica.
“Promoviramo korištenje višekratnih vrećica i na jedan kreativan i zabavan način ćemo o tome porazgovarati. Imat ćemo i jedno predavanje o zero waste načinu života, gdje ćemo na licu mjesta razgovarati sa sudionicima i predstaviti im kako mogu smanjiti nastanak otpada, koristiti zamjenu za jednokratne predmete i tako dalje”, navodi Irena Burba i poziva sve zainteresirane da dođu i daju šansu društveno-odgovornijim alternativama predmeta za svakodnevnu upotrebu.
Unatoč svim kampanjama, proizvodnja plastike, a time i količina otpada koju ona proizvodi, enormno raste, objašnjava Nina Brnić iz Zelene Istre.
“Mi cijelo vrijeme naglašavamo zašto je dobro zamijeniti jednokratne predmete dugotrajnim i zbog čega je to bolje za okoliš i za naš organizam. U zadnjih deset godina, proizveli smo više plastike nego u cijelom prethodnom stoljeću i ta industrija sve više raste. Vjerojatno već svi znaju da u našim oceanima postoje takozvane mrlje plastičnog otpada koje nisu mrlje nego su veličine tri Francuske. Zbog strujanja mora, napravi se kao neka gusta juha od te raspadajuće plastike, koja je ušla u cijeli hranidbeni lanac, jer su neki komadići tako mali da ih i planktoni jedu”, kaže Nina.
Osim zagađenja oceana, plastika je štetna u svakom dijelu proizvodnje, dok za neke njene elemente još nije utvrđeno koliko ozbiljne posljedice mogu imati po zdravlje čovjeka.
“Kod recikliranja, koje se postavlja kao ultimativno rješenje, nažalost isto tako dolazi do ispuštanja štetnih tvari u okoliš. Iz našeg iskustva, djeca su možda i spremnija na promjene nego odrasli i vidimo da oni već imaju neko predznanje, da je to ušlo i u školske sustave”, primjećuje sugovornica i dodaje da je ipak najvažnije kakve su obiteljske navike kod kuće.
Ona naglašava da se ne želi staviti odgovornost niti na roditelje, niti na djecu, niti na individuu, već na sistem koji može donijeti pravu promjenu.
“Vjerojatno će Direktiva o jednokratnoj plastici napraviti puno veću korist nego sve edukacije. Gotovo da je nemoguće doći iz shoppinga a da nemate ništa plastično u torbi. Zaista nam ne olakašavaju nego suprotno – otežavaju. Kad bi se tako krenulo prema proizvođačima, prema onima koji svake godine sve više u ambalaže stavljaju nepotrebno velike količine plastike, mislim da bi promjena bila puno veća”, smatra Nina.
Iz navedenih razloga, sugovornice naglašavaju da je neophodno djelovati na obje razine – i na individualnoj, jer su svi odgovorni za svoje ponašanje, ali posebice na sistemskoj razini.
“Individualna odgovornost je najviše povezana s kvalitetom života i zdravlja, u smislu da ljudi mijenjaju svoje navike zato što su povezane sa zdravljem. Upravo u filmu ‘Mi pokusni kunići’ to i vidimo. Vjerojatno ćemo se složiti da je neetično testirati štetnost kemikalija na ljudima. Međutim, prema mišljenju vodećih stručnjaka iskazanom u ovom dokumentarcu, upravo se to događa. U prošlosti je jedna od dvadeset žena obolijevala od raka dojke. Danas od te zloćudne bolesti obolijeva svaka osma. Plodnost muškaraca prepolovila se u proteklih pedeset godina, dok poremećaji pažnje danas zahvaćaju svako deseto dijete”, navode sugovornice.
Ovaj film na primjerima pomenutih bolesti ilustrira opasnost u kojoj se cijelo čovječanstvo nalazi zbog sveprisutnosti endokrinih disruptora. To su tvari koje štetno djeluju na funkciju hormonalnog sustava, a često se koriste kao aditivi u plastici.
Cijelu emisiju EKO Rojc poslušajte na linku.
Ovaj tekst objavljen je temeljem Javnog poziva za financiranje programskog sadržaja od interesa za Istarsku županiju – Regione Istriana u 2022. godini.
Objavljeni programski sadržaj je odgovornost Saveza udruga Rojca i ne izražava službene stavove Županije.
Razgovarala: Nevena Trgovčić
Tekst: Marija Stojadinović
