Sociolog i redoviti profesor na fakultetu Hrvatskih studija te jedan od osnivača ŠOA Akademije, Renato Matić, autor je knjige “Društvo i otpor fašizmu – Istarski poučak i globalni izazovi”. Knjiga je uz “Genezu antifašizma u Istri” Milana Radoševića predstavljena u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula, na međunarodni dan sjećanja na holokaust. Izdavač oba naslova je Srednja Europa.
Autor nas provodi kroz fašizam istarskih dvadesetih godina prošlog stoljeća i općenarodni otpor protiv istoga te poziciju mislioca u totalitarnim sistemima i trenutno stanje građanskog odgoja u školama. “Čudovište treba zaustaviti i sasjeći na samom početku”, govori Matić, pritom se referirajući na preobrazbu fašizma u globalnu prijetnju, a i upozoravajući na to da vojno zaustavljanje nacizma (kako ga Matić naziva; mlađeg brata fašizma), ne zaustavlja i njegove korijene, kao i kulturalne reperkusije. Postavlja se pitanje, u kojem se krije osnova shvaćanja ideološkog zla “kako je zemlja Goethea i Schellinga postala zemlja Goebbelsa i Himmlera?”
Sugovornik nas podsjeća na Martina Heiddegera i njegov poznati iskaz antisemitizma na fakultetu u Freiburgu, 1933. godine. U tome je jasno koliko je predavanje ideologiji lako, kada se njoj uspio predati i jedan od najvećih filozofa uopće. “Intelektualci su u diktaturi lake karike”, govori Matić.
U vidu građanskog odgoja, smatra Matić, nismo ni blizu uspješnog suzbijanja zločinačkih ideologija. Problem vidi u nedostatku potenciranja empatije i emotivne te socijalne inteligencije. Dakle, ideologije i indoktrinacije će uvijek postojati, ali put je ka njihovom sprječavanju možda upravo njihova suprotnost: empatija, intelektualni rad na sebi, te sudjelovanje u društvu.
Cijeli razgovor možete poslušati na linku:
Razgovarala: Nevena Trgovčić
Pripremila: Ana Predan