Vodostaj Amazone na najnižim je razinama u posljednjih sto godina, zbog čega su se lokalne zajednice našle odsječene, a divljim životinjama prijeti pomor. Brazilska vlada pripisuje sušu klimatskim promjenama i tzv. fenomenu El Niño, koji je u sjevernoj Amazoni prouzrokovao najmanju razinu padalina u posljednjih 40 godina, uz najniži vodostaj rijeke i njezinih pritoka u povijesti mjerenja.
Ovakva situacija predstavlja prijetnju za gotovo 30 milijuna ljudi koji porječje Amazone zovu domom. Stanje pripravnosti proglašeno je u glavnom gradu brazilske države Amazonas, Manausu, uz još dvadesetak gradova.
Mnogi su pritoci presušili, ostavljajući udaljena sela ovisnim o dostavi hrane, vode i lijekova putem zraka. Autohtone skupine koje se oslanjaju na riječne puteve Amazone za prijevoz ključnih dobara najteže su pogođene, te zbog toga vrše pritisak na vladu da proglasi klimatsku katastrofu, jer kako kažu, situacija se pogoršava iz dana u dan.
Požari u Amazonskoj kišnoj šumi, koje podmeću oni koje brazilska vlada označava “kriminalcima”, dodatno otežavaju život u Manausu, koji je ujedno i najveći grad u saveznoj državi Amazonas. Grad s gotovo 2 milijuna stanovnika tjednima se guši ispod pokrivača sivog dima, Većina javnih događaja, uključujući maraton, prisilno je otkazana zbog kvalitete zraka koja je trenutno među najgorima na svijetu.
“Svake godine tijekom Amazonskog ljeta (koje počinje u kolovozu) imamo razdoblje niskog vodostaja koji utječe na sve aspekte svakodnevnog života, no ovako nešto još nismo doživjeli. Požari se u Amazonskoj kišnoj šumi podmeću stalno, ali u zadnja dva tjedna cijeli je grad prekriven gustim oblakom dima,” kazala nam je 38-godišnja stanovnica Manausa, Luciana Silva. “Požari su bili toliko jaki da je disanje na otvorenom bilo gotovo nemoguće, a konzumacija hrane i vode otežana, zbog nadraženosti dišnih organa dimom. Nismo smjeli otvarati prozore, a jak miris paleža osjetio se i u automobilu, uz vidljivost od jedva deset metara. Ogorčeni smo na društvene medije koji nas ignoriraju i lokalne vlasti koje kao da ne žele pronaći i kazniti odgovorne.”
Prema podacima Nacionalnog Instituta za svemirska istraživanja (INPE) požari u listopadu najgori su u posljednjih 25 godina. Institut je registrirao 2,770 izbijanja požara do sredine ovog mjeseca, što iznosi povećanje od 154 posto u odnosu na prošlu godinu.
Protok čamaca na tzv. Velikim rijekama porječja – Amazoni, Solimõesu, Negru, Brancu, Madeiri, Purusu i Jurui – opskrbljuje cijelu regiju robom neophodnom za život, od prehrambenih proizvoda pa do materijala poput cementa i željeza. Iste se rute koriste za prijevoz ostale robe, od televizora i bicikala proizvedenih u zoni slobodne trgovine Manaus, do žita za izvoz.
Zbog zastrašujuće suše temperatura vode ove najveće svjetske rijeke na mjestima doseže i do četrdeset stupnjeva, a plići su dijelovi gotovo potpuno bez vode. Više od sto dvadeset riječnih dupina poznatih po svojoj ružičastoj boji pronađeno je mrtvo u jezeru Tefé, uslijed rekordno niskog vodostaja i nedostatka kisika.
Znanstvenici izražavaju zabrinutost i zbog preostalih dupina koji dezorijentirano plivaju u krug zbog nemogućnosti da zarone u plitkoj vodi. Uz pomoć aktivista pokušavaju ih spasiti prenoseći ih s laguna i ribnjaka u periferiji u glavni tok rijeke gdje je voda hladnija, što nije jednostavna operacija zbog udaljenosti područja.
U opasnosti nisu samo ružičasti “boto” i sivi “tucuxi” dupini koji se nalaze na crvenoj listi ugroženih vrsta Međunarodnog Saveza za zaštitu prirode (IUCN), već cjelokupna riječna flora i fauna. Čamci se, tamo gdje je još moguće ploviti, probijaju kroz jata uginulih riba koje plutaju na površini, dok se ostatak bori za opstanak u pregrijanoj rijeci.
Luka Manaus izvjestila je da od sredine rujna vodostaj lijevog pritoka Amazone, Rio Grande, opada za više od trideset centimetara svakoga dana, a stručnjaci predviđaju da bi ovakva situacija mogla potrajati do početka iduće godine.
Edita Bojanac Delcaro
Photo: pixundfertig / Pixabay