Tijekom specijalnog programa Radio na ledu, koji se održava u subotu, 28/11/2020. bit će emitirani radovi mladih autora u formi radijskih priloga, radijskih reportaža i radio drame. Ovogodišnji Radio na ledu pokušava odgovoriti na pitanje Može li umjetnost zaustaviti metak?, te se i radovi bave položajem umjetnosti u društvu.
Program će otvoriti dječja radio drama “Fama i Hronopio” dramaturginje Divne Stojanov iz Novog Sada. Drama je nastala po motivima priče “Priručnik za pjevanje i plakanje” Hulija Kortasara i prati nestašnu Famu i mrzovoljnog Hronopia, stanovnike sata koji pokreću njegov mehanizam. Nakon što ih zbog Famine greške izbace iz sata, junaci pokušavaju naći odgovarajući sat za život. Osim Divne, koja je bila zadužena za tekst i režiju, u realizaciji su sudjelovali inženjer zvuka i kompozitor Filip Gotovac, kao i glumci Isidora Vlček, Aleksandar Sarapa i Mina Pavlica.
U drugom bloku bit će emitiran radijski prilog studentice novinarstva Irene Čučković, koji se bavi digitalnim kazalištem. Kako navodi autorica, epidemija koronavirusa značajno je utjecala na organizaciju događaja, bilo da se radi o konferencijama, predavanjima ili kulturnim i umjetničkim manifestacijama, a jedan od noviteta jesu i online kazališne predstave. Ovakva digitalizacija umjetničkih performansa mijenja odnos između izvođača i publike, te se postavlja pitanje mogu li online kazališne predstave zamijeniti doživljaj koji imamo u kazališnim salama.
Uslijedit će radiofonsko djelo “Najveća vrijednost civilizacije” Aleksandre Mitrović, studentice na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu. Riječ je o radu dokumentarno-eksperimentalne forme koji koristi kompjutersko generirani glas, a bavi se problemom privatnosti na internetu. Kombinacijom tog glasa, arhivskih snimaka s protesta i različitim zvučnim sredstvima, autorica je pokušala dočarati svoje osjećaje povodom nedostatka privatnosti prouzrokovane napretkom tehnologije i interneta.
Bit će emitirana i radio reportaža “Brončani jezik” Marije Stojadinović, volonterke Europskih snaga solidarnosti u Savezu udruga Rojca. Reportaža prati participativni koncert Antonija Grgića koji je, s grupom umjetnika među kojima je i Ivan Grobenski (Moskau), krajem studenog održao performans u Titovom parku u Puli, na Spomeniku palim borcima. Cilj autora bio je dati spomeniku moć da progovori i da tako uspostavi interakciju s građanima koji su ga prestali primjećivati. U širem smislu, reportaža se bavi uništavanjem antifašističkih spomenika, koje najčešće prolazi bez posljedica, te počinitelji samo dobiju medijsku pozornost koja im nesumnjivo godi.