Wole Soyinka, veliki književnik i borac za slobodu, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, gost je 24. izdanja Sa(n)jam knjige u Istri. U okviru programa Sloboda predstavio je svoju knjigu Vrijeme rasapa u izdanju Sandorfa. Uz Soyinku na predstavljanju je govorio Ivan Sršen, a razgovor je moderirao Andrea Matošević.
Wole Soyinka rođen je 1934. u Abeokuti u Nigeriji dok je to područje zapadne Afrike još bilo britanski protektorat. Studirati je započeo u obližnjem Ibadanu, gdje je (1948) osnovano sveučilište koje koncentrira protukolonijalni emancipacijski potencijal, ali i stabilizira lokalnu varijantu engleskog jezika kao kulturni i književni izraz. Za skoroga studijskog boravka u Leedsu, kada s prvim dramaturškim radovima skreće pozornost na svoj talent, i Soyinka se engleskim koristi kao poveznicom vlastite jarupske tradicije i umjetnosti zapadnoga kanona. Kao pripadnik velikog jarupskog naroda, utjecajnog u Nigeriji, a postkolonijalnim razgraničenjima zastupljenog i u susjednim državama, otkad je početkom 1960-ih pozvan natrag u zemlju pa sve do ovoga ljeta kada se u njezinoj javnosti opet snažno zauzeo za nove vrijednosti, zastupa jedinstvo u razumijevanju estetske i povijesne dimenzije postojanja u umjetničkim praksama, civilnom angažmanu i predanosti boljemu društvu općenito. Toga se držao i Nobelov komitet, motivirajući prvu Nobelovu nagradu za književnost piscu iz Afrike (1986) porukom o „cultural perspective and with poetic overtones fashions the drama of existence“. Stekavši time pozornost i afirmaciju u svijetu, doma je ubrzo izložen režimskoj represiji pa je privremeno, u doba kada je (1995) njegov prijatelj, pisac Ken Saro Wiwa u Nigeriji obješen, emigrirao. Sačuvavši dijalogičnost svijeta svojih drama i u romanesknim razradama, te posebno u dnevničkoj i memoarskoj prozi (Moraš krenuti u zoru – You Must Set Forth at Dawn, 2006), Soyinka u Pulu dolazi kao nestor sada već velike teme o postkolonijalnoj tradiciji koju i sam tumači kao profesor na prestižnim sveučilištima (Mit, književnost i afrički svijet – Myth, Literature and the African World, 1976), ali i neumorno zastupa na marginama s kojih je krenuo.
Foto: Sa(n)jam knjige u Istri
Pripremila: Mirjana Radulović