Pulska TV Nova željela je, uoči lokalnih izbora, organizirati sučeljavanje četvero kandidata od ukupno deset ponuđenih biračima. Kandidate su odlučili odabrati putem ankete provedene među svojim gledateljima na vlastitoj internetskoj stranici. Međutim, prema riječima glavnog urednika Denisa Mikolića, Županijsko izborno povjerenstvo zabranilo je takav oblik selekcije kandidata.
Prema Zakonu o elektroničkim medijima (članak 42, stavak 11), „u vrijeme izborne promidžbe nakladnik televizije i/ili radija mora omogućiti svim političkim strankama promidžbu pod jednakim uvjetima sukladno izbornim propisima i uputama nadležnog tijela koje nadzire ili provodi izbore.“
Mikolić, koji je ujedno i većinski vlasnik televizije, obratio se gledateljima sljedećim riječima:
„Cijenjeni gledatelji, hvala vam, posebno vama koji ste si dali truda i sudjelovali u našoj anketi iskazujući koja četiri kandidata za gradonačelnika Pule želite vidjeti na sučeljavanju u našem studiju. A bilo vas je točno 892. Nažalost, naša namjera i vaša želja neće biti realizirana. Županijsko izborno povjerenstvo zabranilo je sučeljavanje samo četiri kandidata.“ (arhivirano https://archive.ph/eZJuA, dostupno https://www.youtube.com/watch?v=09gE-rRebdo)
Mikolić je zatim ustvrdio:
„Naš je zakon ostao u prošlosti. Zakinuti su birači, ne mediji. Mi smo metodom ankete naših gledatelja željeli odabrati koga želite vidjeti u sučeljavanju. Anketiranje naših gledatelja provodili smo u svim dosadašnjim izborima i uvijek je rezultat bio skoro identičan stvarnim izborima.“
Provjerili smo ovu tvrdnju na jedinom dostupnom primjeru ankete TV Nove, a to je anketa za parlamentarne izbore 2024. godine. Prema toj anketi, gledatelji su predvidjeli sljedeću raspodjelu mandata u 8. izbornoj jedinici: četiri za Republiku, tri za koaliciju IDS-Reformisti-PGS-Fokus, po dva za SDP i HDZ, te po jedno mjesto za Možemo!, HSU i Domovinski pokret. (arhivirano https://archive.ph/vT5SB, dostupno https://www.youtube.com/watch?v=WMUrMG6I104)
Međutim, stvarni rezultati izbora znatno su se razlikovali od predviđanja TV Nove: SDP je osvojio šest mandata, HDZ četiri, IDS dva, dok su Možemo! i Most osvojili po jedan mandat. Stranka Republika, koja je prema anketi TV Nove trebala osvojiti četiri mandata, nije osvojila niti jedan. Dakle, od ukupno 14 mandata, gledatelji TV Nove predvidjeli su točno tek njih sedam, odnosno polovicu.
Prema tome, na temelju dostupnog primjera jasno je kako tvrdnja glavnog urednika Mikolića nije točna – barem jedina dostupna anketa TV Nove nije „skoro identična“ stvarnim izbornim rezultatima.
Kontekst u međunarodnoj praksi opisao je David Cowling, konzultant za izbore i ankete za BBC:
„Jedno međunarodno istraživanje iz 2012. koje je provelo Sveučilište u Hong Kongu dobilo je odgovore iz 83 zemlje na pitanje provode li razdoblje zabrane objave anketa tijekom izbornih kampanja, 38 zemalja prijavilo je zabranu objavljivanja anketa u nekom obliku. Na popisu su bile zemlje poput Butana, Brazila, Kanade, Grčke, Meksika, Norveške, Poljske i Venezuele. U Francuskoj je zabranjeno objavljivanje anketa na dan izbora i dan prije. Teško je ovaj popis opisati kao skupinu zemalja s krhkom demokracijom i autoritarnim režimima. Dakle, mnoge zrele demokracije ne vide problem u ograničavanju anketa prije izbora.“ (arhivirano https://archive.ph/7cDYL , dostupno https://www.bbc.com/news/uk-politics-35350419)
Zaključno, praksa ograničavanja anketa prije izbora nije rijetka niti u razvijenim demokracijama. Stoga, teško je govoriti o tome kako je naš zakon „ostao u prošlosti“. Eventualno, zakon bi mogao biti dodatno preciziran ili dopunjen, primjerice odredbom o zabrani objave anketa neposredno prije izbora.
Branimir Slijepčević
*Ovaj tekst nastao je u sklopu projekta “Odgovorno novinarstvo: Uspostava provjere činjenica kao standard dobre prakse”, kojeg provode Radio Rojc i portali Kulturpunkt i Vox Feminae. Projekt se financira kroz bespovratna sredstva iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost, dodijeljena od strane Agencije za elektroničke medije. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.