Ministarstvo kulture i medija 5. svibnja objavilo je javni poziv za predlaganje članova kulturnih vijeća. Poziv se odnosi na imenovanje članova šest vijeća koja djeluju u okviru Ministarstva: za knjigu i nakladništvo, dramsku i plesnu umjetnost, glazbenu i glazbeno-scensku umjetnost, vizualne umjetnosti, međunarodnu kulturnu suradnju te interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse. Vijeća broje po pet članova, među kojima je i predsjednik, a imenuju se na mandat od četiri godine. Kandidatkinje i kandidate mogu predlagati ustanove u kulturi, umjetničke organizacije, udruge te druge pravne i fizičke osobe koje djeluju u području kulture, a odluku o imenovanju donosi ministrica kulture, pritom vodeći računa o njihovoj stručnosti i ravnomjernoj regionalnoj zastupljenosti.
Iako je riječ o važnom pozivu koji određuje budući sastav tijela s ključnom ulogom u vrednovanju kulturnih programa, objava nije istaknuta na naslovnici mrežnih stranica Ministarstva kulture i medija, već je poziv objavljen isključivo u manje vidljivoj kategoriji Javni pozivi, unutar rubrike Natječaji. U isto vrijeme, na naslovnoj stranici Ministarstva uredno je istaknut javni poziv objavljen neposredno prije ovog – onaj za dodjelu nagrada najboljim knjižarama u 2025. godini, kao i niz drugih javnih poziva koji se redovito objavljuju među vijestima na naslovnici. Do objave ovog teksta poziv nije podijeljen ni putem službene Facebook stranice Ministarstva.
Naslovnica mrežne stranice MKM. Snimka zaslona 6. svibnja 2025. u 12:30 sati.
Prema važećem Zakonu o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, dovoljno je da se javni poziv objavi na mrežnim stranicama Ministarstva, nije propisana nužnost njegova dodatnog isticanja. Ipak, s obzirom na važnost poziva i činjenicu da Ministarstvo većinu javnih poziva redovito dijeli među istaknutim vijestima na naslovnici te putem društvenih mreža, moglo bi se očekivati da se i ovaj poziv komunicira putem uobičajenih kanala kako bi bio dostupniji i vidljiviji stručnoj i široj javnosti. Budući da je na isti način bio objavljen i poziv iz 2021. godine, takva praksa otvara pitanja o transparentnosti procesa imenovanja.
Slična pitanja otvorila su se i prilikom donošenja novog zakona o kulturnim vijećima, koji je 2022. godine zamijenio dotadašnji pravni okvir. Naime, aktualni sastav kulturnih vijeća imenovan je 2. srpnja 2021. godine, na temelju tada važećeg Zakona o kulturnim vijećima. U međuvremenu je donesen novi Zakon o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, kojim su izmijenjeni obuhvati i nazivi pojedinih vijeća.
Iako je u nacrtu zakona upućenom u javno savjetovanje stajalo da će se u roku od mjesec dana od njegova stupanja na snagu pokrenuti postupak imenovanja novih vijeća, a mandat dotadašnjih članova prestati imenovanjem novih, ta je odredba u konačnom tekstu izostavljena. Umjesto toga, u tekst zakona naknadno je unesena odredba prema kojoj postojeća vijeća nastavljaju s radom do isteka mandata, odnosno do razrješenja.
Tekst Nacrta zakona u javnom savjetovanju 2022. godine.
Uz pitanje načina na koji se članovi vijeća imenuju, jednako je važno sagledati i njihovu stvarnu ulogu u odlučivanju o javnim potrebama u kulturi. Prema spomenutom Zakonu o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, ta tijela imaju savjetodavnu ulogu u sustavu dodjele sredstava. Među ključne zadaće članova vijeća spada stručna evaluacija programa i projekata prijavljenih na javne pozive Ministarstva, kao i predlaganje kriterija prema kojima se oni vrednuju. Na temelju tih prijedloga nadležno tijelo – u ovom slučaju ministrica kulture – donosi konačne odluke o financiranju.
No, model rada kulturnih vijeća više je puta bio predmet javnih rasprava i zahtjeva za unaprjeđenje, posebno u dijelu koji se odnosi na dosljednost u poštivanju kriterija i obrazloženja donošenja odluka. Da se ministrica u svojim odlukama ne vodi nužno stručnim procjenama vijeća, a niti kriterijima javnog poziva, potvrdio je uvid u prijedlog Kulturnog vijeća za interdisciplinarne i nove umjetničke prakse za 2024. godinu, iz kojeg je vidljivo da konačne odluke Ministarstva u više slučajeva odstupaju od prijedloga vijeća.
Unatoč otvorenim pitanjima vezanima uz dosadašnje funkcioniranje kulturnih vijeća, članovi tih tijela bi, sukladno Zakonu, trebali pridonijeti stručnom, transparentnom i uključivom odlučivanju o financiranju kulture, ali i usmjeravanju kulturne politike u cjelini. Predstojeće imenovanje novih članova bi stoga trebalo biti prilika za jačanje povjerenja u rad vijeća i osnaživanje uloge struke u kulturnom sustavu.
Poziv za predlaganje članica i članova vijeća otvoren je do 4. lipnja 2025.
Foto: Ministarstvo kulture i medija RH (min-kulture.gov.hr)
*Projekt se financira kroz bespovratna sredstva iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost, dodijeljena od strane Agencije za elektroničke medije. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
