Gost nedjeljnog izdanja “Čajanke s Anitom Buhin” je doktorand povijesti Edin Omerčić, koji živi u Sarajevu. Prema njegovim riječima, novonastala situacija potrajat će duže nego što su svi očekivali.
“Ovdje ni korona virus nije toliko razvijen i usporeniji je nego u drugim zemljama, pa se i ta njegova inkubacija produžila. Mene zabrinjava što se pojedinci počinju ponašati kao čuvari u logorima, imamo sasvim otvorene izjave nekih supruga iz našeg političkog rukovodstva, koje kažu: Mi smo se nadali da će se uvesti potpunu zabranu kretanja.”
On pomenutu situaciju opisuje kao klaustrofobičnu i zabrinjavajuću.
“Mislim da se sva ta priča o virusu svodi na to da treba biti oprezan i pametan, ali i senzitivan, u smislu da treba čuvati i sebe i druge. Ne trebaju nam ova stanja logora iz kojih bi lako mogli skliznuti u neke druge politički ekstremne situacije. To se na ovim prostorima često dešava i toga se treba paziti.”
U Bosni i Hercegovini trenutno je na snazi potpuna zabrana kretanja starijima od 65 godina i maloljetnoj djeci, što je za Edina poseban izazov s obzirom na to da živi s dva djeteta.
“Mislim da su se poprilično dobro snašli i djeca i roditelji povodom online nastave. Mada, primjećujem da se i tu malo zabušava. S mlađim djetetom koje je u predškolskoj dobi to je sve mnogo teže. Oni ne razumiju to objašnjavanje stanja, ne razumiju što ne mogu ići vani. I onda nastaju dvije – tri krize dnevno, ne možete sve preseliti na crtane filmove, crtanje, djeci je potrebno da se kreću.”
Dodaje da se uvedene mjere neće tako lako ukinuti, te da ljudi još uvijek nisu svjesni svega što je odgođeno ili otkazano.
“To još nismo iskusili, pa nam još ne nedostaje, možda ćemo tek na jesen biti svjesni tog nedostatka. Gubimo humanost, gubimo dodir, ono što nas čini čovjekom, gubimo bliskost. Kuda nas to vodi, ne znam. Čeka nas neizvjesna budućnost”, zaključuje naš sugovornik.
Pripremila. Marija Stojadinović