Gošća emisije “Čajanka s Anitom Buhin” bila je Iva Lučić, koja živi i radi u Švedskoj. Situacija u ovoj zemlji je prilično intrigantna za javnost, s obzirom na to da je to jedina evropska zemlja koja nije uvela strogi lockdown.
“Švedska taktika se svodi uglavnom na preporuke građanima i zagovara se odgovornost pojedinca za sebe i za ostale. Postoje restrikcije u smislu da, ako osjetimo i najmanje simptome, moramo ostati kod kuće. Tu je država preuzela odgovornost da bolovanje bude plaćeno kako ljudi ne bi riskirali i išli na posao.”
Kako objašnjava Iva, upravo činjenica da nisu uvedene restrikcije pokazala je da su Šveđani uglavnom poslušni građani.
“Jedan dio građana je manje poslušan, te se i dalje kreće. Iako je Zavod za javno zdravstvo već početkom veljače preporučio da se ne putuje, mnogi su odlučili da idu na skijanje u Italiju i po povratku je došlo do masovnog širenja virus, najprije u Stockholmu koji se smatra epicentrom. Broj umrlih nije zanemarujući, virus je ušao u većinu staračkih domova i to je dovelo do visokog broja preminulih.”
Prema njenim riječima, mjere jesu blaže u usporedbi s drugim državama, ali je nezaposlenost u Švedskoj dostigla rekordan broj otkako postoji Zavod za nezaposlene.
“S jedne strane, Zavod za javno zdravstvo zagovara odgovornost pojedinca, ali i mjere koje su izdržljive na duži period, jer totalni lockdown se ne može održati na više mjeseci. Postoji i mišljenje eksperata koji se pozivaju na istraživanja iz Kine i Singapura i koji navode da ovakve mjere mogu dovesti do totalnog kolapsa uslijed naglog porasta pacijenata kojima je potrebna intenzivna njega.”
Ona naglašava da Zavod od samog početka nije govorio o totalnom suzbijanju pandemije već o maksimalnom minimiziranju.
“Stav Zavoda je da su pokušali da nađu kompromis između prioriteta javnog zdravstva i ekonomskih prioriteta. Ova taktika je povezana i sa slikom koju Švedska ima o samoj sebi, da je to nacija odgovornih pojedinaca, racionalnih ljudi koji vjeruju u znanost i kojima ne trebaju zakonske restrikcije.”
Ipak, kako navodi, očigledna je nedovoljna pripremljenost države na ovakve izvanredne situacije.
“Vlada akutni manjak medicinske opreme. Švedska nema resurse koje je stvarala za ovakve nepovoljne prilike, nema tu spremnost. Ljudi koji rade sa starijim ljudima rade bez medicinske opreme i zato se virus proširio među staračkim domovima. To je jedna ozbiljna i zabrinjavajuća činjenica koja bi trebalo da se evaluira nakon ove pandemije.”
Dodaje da se u Švedskoj, za razliku od Velike Britanije, nikada nije zagovarala politika kolektivnog imuniteta.
“Taj peak počinje da se smanjuje, tako da možda je ovo bio srednji put ili kompromis koji je pravilan. Sada već žele uvesti testove koji bi provjeravali antitijela, jer što ih više imaju, to će društvo biti spremnije. Zato je kod potpunog lockdowna mnogo veći rizik da će opet buknuti pandemija.”
Pošto radi kao profesorica, primjećuje da joj se dinamika radnog dana dosta promijenila, te da je postala zahtjevnija.
“Život sad teče dosta mirnije, na početku sam bila zahvalna za ovu priliku da se odmorim, ali sada mi sve nedostaje. Radni dan je drugačiji, zahtjeva znatno više discipline, online nastava zahtjeva promjenu u pripremi materijala i komunikaciji sa studentima, a iziskuje i više vremena”, zaključuje naša sugovornica.
Pripremila Marija Stojadinović