Zoran Angeleski, novinar portala Istra24, ponovno je gostovao u emisiji In Medias Tres, gdje je prokomentirao posljednje naslove iz medija, od kojih je prvi onaj zbrinjavanja otpada. Ako Kaštijun uzmemo za polazišnu točku, možemo se razgranati u mnogo smjerova i otkriti neke naizgled nevidljive slojeve, govori nam Angeleski. Sve je u Istri obilježeno borbom za teritorij obale i priobalja. Posljedica je dosad bila bespravna gradnja, a sada je i otpad. O Kaštijunu razgovaramo nakon zatvorenog sastanka istarskih gradonačelnika, u vezi rješavanja tog problema. Sastanak nije donio rješenje, ali je jasno da će se povećanje cijena svaliti na građane. Idući se sastanak planira za dva tjedna.
Novinar ovu intervenciju vidi kao teatar, kako se većina gradonačelnika ponaša kao da sami nisu akteri ove priče, kao da nisu direktori Kaštijuna, kako bi im to donijelo političke bodove. Naglašava “nastup” dožupana Demetlike, kao njemu najzanimljiviji. On je, naime, zamijenio Borisa Miletića, koji je sjednicu napustio zbog sastanka sa irskim veleposlanikom, što je, komentira Angeleski, samo još jedan od njegovih pokušaja izbjegavanja medija. To je praksa, koju župan prakticira od samog početka mandata. Tomu je tako jer suočavanje sa medijima znači suočavanje sa pitanjima koja obilaze odlagalište otpada, pa bi se tako mogao pronaći u nezavidnoj poziciji odgovaranja i objašnjavanja falsificiranja ankete uoči lokalnih izbora ili bespravne gradnje u aferi pročelnika Pinzana.
Njegov je zamjenik izjavio da je na sastanku dogovoreno da se situacija neće politički zloupotrebljavati, ali je ta informacija očito zaobišla pulskog gradonačelnika, koji je u izjavi medijima rekao da mu je žao da su IDS-ovi gradonačelnici sastanak bojkotirali. Demetlika odgovara da su ti gradonačelnici poslali svoje zamjenike, a da do stečaja, koji bi bio i uzrok podizanja cijena, neće doći.
Što se ostalih tiče, kontinentalni gradovi odbijaju plaćanje više cijene zbog nesudjelovanja u pikovima turističke sezone, dok Vili Bassanese (Umag), govori da je od početka riječ o prevari, u kojoj nisu svi postali suvlasnici, pa sada dio njih plaća kredit, a Ivan Kirac (Medulin) najavljuje osnivanje udruge za zaštitu građana i podizanje tužbi. U čitavoj sagi, direktora Stilinovića nema. Iako je sada sve u redu, veliko je pitanje kakvo će biti ljeto, zaključuje Angeleski.
Nedavni istupi i nelogični postupci župana, nastavljaju se, u posljednjoj verbalnoj eskapadi Miletića prema novinarima Istre24, pa ih tako naziva “moralnim talogom”, nakon što je odbio odgovoriti na njihova pitanja u vezi sumnjive javne nabave za informacijski sustav uredskog poslovanja i sustava osiguranja. Novinar ove napade doživljava kao manifestaciju straha zbog manjka političke kontrole. Napominje da je ovakav istup i odabir riječi nešto što je Miletić naslijedio i naučio od svog političkog “oca”, Ivana Jakovčića. Način je to komunikacije koji mu ne stoji, komentira Angeleski, koliko je stajao bivšem županu, zbilja tečnom u svojoj bahatosti. Unatoč svemu, gost naglašava da je sve što se zbiva zapravo dobro jer IDS nikad nije bio toliko otvoren. Stranka je to, koja je cijelo vrijeme imala kontrolu, a koja je sad popustila i to je važno.
Nasljeđe koje je ta politička opcija ostavila, nešto je s čime se nitko ne može nositi. To je očito kad pogledamo trenutnog predsjednika IDS-a, Dalibora Pausa, koji nema autonomiju da se sa ostacima nosi, kao ni sa starom postavom stranke, koja nekako uopće nije doživjela vlastitu preobrazbu, nakon posljednjih lokalnih izbora. Stranka je u velikom problemu, a s njom i Istra. Sada će njihova opozicija, u formi, primjerice Filipa Zoričića, moći relativno lako održati vlast kritizirajući tridesetogodišnji nerad IDS-a, a veliko je pitanje hoće li Paus u svemu tome išta uspjeti izustiti. Osim toga, gorući je problem i nedostatak ljudi u stranci ili, bolje rečeno, nedostatak ljudi koji bi bili u stanju održati sustav koji je stari postav u svojoj vladavini nametnuo. Postavlja se pitanje, ima li današnji mladi IDS-ovac motiv da u stranku i uđe?
Motiv je prije trideset godina bio ideološki, govori novinar, dok sada ne postoji ni taj, kao ni materijalni, koji se uspio definirati tokom vlasti. Zbilja je nejasno, zašto bi sada itko postao IDS-ovcem, zaključuje Zoran, a pritom se i prisjeća entuzijazma i sreće pred posljednje lokalne izbore i razbijanje IDS-ove političke konstrukcije i, na koncu, svojevrsnog jednopartijskog sistema, pod kojim je Istra dotad živjela. Promjena je (najvjerojatnije) nepovratna i trajna te je upravo zato treba pratiti. Angeleski naglašava i da nedostatak ljudi nije prisutan samo u ložama IDS-a, već je općenit, a u velikom dijelu i krivica te stranke.
Komentirali smo i pobjedu benda Let3 na ovogodišnjoj Dori, nakon što je o njoj bilo riječi u HRT-ovom Otvorenom. Novinar smatra kako je pobjeda velikim djelom nastupila zbog provokacije, a puno manjim zbog glazbene inventivnosti i kvalitete. To zapravo ne čudi. Let3 je poznat po svojim “upadima” na estradu i satiri i ismijavanju, koja su, po mišljenju gosta, kompenzacija za manjak dobrih pjesama i albuma. S druge strane, takvi su javni istupi znali zasjeniti njihova kvalitetnija muzička izdanja. Ostali su nastupi bili prilično “tanki”, pogotovo oni glazbenika koji su odlučili pjevati na engleskom jeziku, komentira gost, a razgovarali smo i o istarskim glazbenicima, Barbari Munjas i medulinskoj grupi Top Of The Pops i njihovim nastupima. Što se tiče Eurovizije, koja nas čeka u svibnju, novinar ne vjeruje da je riječki bend u stanju pobijediti. Veliki je dio njihovog nastupa provokacija, koja je na Euroviziji već iskorištena pa smatra da je moguća degradacija. Osim toga, suočiti će se sa trenutnom situacijom ostalih predstavnika. Ono što je svakako dobro, je da pjesme koje zaista jesu kvalitetne, nastavljaju živjeti na radio stanicama i nakon ove priredbe, zaključuje.
U posljednjem bloku, kratko se osvrćemo na situaciju pulskog Muzila, prostorom s kojim građani nemaju izravni emotivni i fizički odnos. Devet od deset ljudi ne bi znalo Muzil ni locirati, pa je logično da je taj problem puno stagnantniji od onog šetnice Lungomare, govori Angeleski. Također se osvrćemo na polovinu mandata trenutnih gradskih službenika. Trenutak je ovo, u kojemu bi morali razmišljati politički i oprezno. Muzil se zapravo veže i na upravo tu tematiku. Novinar naglašava nedostatak dugoročnih procesa naših političara, pritom misleći na kratke projekte (koji se obično vežu na nekretnine), koji su u mogućnosti biti završeni unutar jednog mandata, kako bi onda političkim akterima osigurali idući mandat.
Razgovor u cijelosti možete poslušati na linku:
Pripremila: Ana Predan