“I ove sezone nas je dočekala gotovo identična situacija kao i prošlog ljeta. Unatoč učestaloj komunikaciji i uključivanju Radne grupe za civilni nadzor nad Kaštijunom u radne sastanke, kao predstavnici građana koji trpe posljedice ovakvog sustava gospodarenja otpadom i ŽCGO Kaštijun, na kraju sezone izražavamo nezadovoljstvo i veliko razočaranje budući da se ni jedna od obećanih mjera nije realizirala ili nije realizirala na vrijeme” – navodi se u priopćenju Radne grupe.
„Planirane aktivnosti za zbrinjavanje ulaznog otpada u 2023. godini tijekom ljetnog perioda koje je početkom srpnja predstavio direktor Kaštijuna na sastanku u Gradu Puli, s napomenom da provedbu očekujemo kroz mjesec srpanj: odvoz tzv. „viškova” direktno s pretovarne stanice, pojačana kontrola ulaznog materijala, ispitivanje pojedinih vozila i ispitivanje mogućnosti predobrade ulaznog materijala.
Iako su i tad već bile u zakašnjenju, pozdravili smo navedene mjere jer smo smatrali da bi mogle bar donekle pozitivno utjecati na situaciju na Kaštijunu. No, stiže rujan i kraj sezone a ni jedna od navedenih mjera nije realizirana, a samo jedna je u procesu javne nabave – odvoz tzv. „viškova” direktno s pretovarne stanice. Ukoliko se i sklopi ugovor, te se krene u realizaciju u rujnu, svima je jasno da je to prekasno jer tada će pikovi biti puno manji a šteta koja je već učinjena s tim ne može biti ublažena. Folija/pokrivka za reaktorsku plohu također nije nabavljena. Svrha joj je sprječavanje smrada ali i još važnije sprječavanje namakanja sadržaja na plohi atmosferilijama. Jesenske kiše kreću, a uz još uvijek visoke temperature teško će se zaustaviti prirodni proces proizvodnje plina.
ŽCGO sa ovakvom otvorenom bioreaktorskom plohom i sastavom koji sadrži prekomjerni postotak biorazgradivog materijala pada na svim testovima već petu godinu, a bitnih promjena i dalje nama.
Zakašnjela provedba mjera rezultirala je još jednim kolovozom koji je obilježio nesnosan smrad – od Banjola do Vinkurana i Valdebeka pa čak i do Pule. Građanima je smanjena kvaliteta života, ugrožena je i važna ekonomska djelatnost- obiteljski turizam, a građani samo mogu nagađati kako čestice i plinovi utječu na njihovo zdravlje.
Neshvatljivo je da se i dalje diljem Hrvatske planiraju slični centri za gospodarenje otpadom, iako je više nego jasno da ova zastarjela tehnologija nije ni ekonomski ni ekološki prihvatljiva.
Apeliramo na Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da vrši intenzivnije kontrole u ugostiteljskom i turističkom sektoru po pitanju gospodarenja otpadom. Apeliramo na sve dionike vlasti u Istri, da hitno donesu važne odluke vezane za uspostavu cjelokupnog sustava zbrinjavanja otpada u Istri, definiraju lokacije nužnih nedostajućih
postrojenja kao što su sortirnice, kompostane i bioplinsko postrojenje.
Naglašavamo još jednom da je izrada plana gospodarenja otpadom Istarske županije, koja je u tijeku, iznimno važna, a uključivanje šire javnosti u začetku izrade neophodno. Iz iskustva znamo da su izmjene na obveznom javnom savjetovanju moguće samo u detaljima pa sugeriramo da se osnuju fokus grupe svih dionika koji mogu doprinijeti boljem rješenju. Osim komunalnih društava i jedinica lokalne samouprave treba uključiti
ugostitelje, male iznajmljivače, obrtnike, udruge, lokalne akcijske grupe za poljoprivredu i ribarstvo, fakultete i druge dionike.
Ovakvim sustavom ne smijemo u slijedeću godinu. Mora se djelovati sada i odmah!
Priopćenje u ime Radne grupe za civilni nadzor nad Kaštijunom potpisuju
Helena Lozić, Ivica Rogulj, Željko Ilić, i Irena Burba.