Palijativna skrb ne mora biti tabu

Radio Rojc

Objavljeno 15.12.2022. pod Društvo

Kaže se da je društvo jako onoliko koliko brine o svojim najranjivijim članovima.

Pulski primjer još uvijek nedjelatnog hospicija izgrađenog u blizini opće bolnice koji još uvijek zjapi prazan je slika i prilika poražavajućih i nehumanih odluka spram terminalnih bolesnika i njihovih obitelji i zbog čega pomoć palijativne skrbi od strane volontera predstavlja jednu od najbitnijih karika ove važne teme.

Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života pacijenta i njihovih obitelji suočenih s problemima povezanima sa smrtonosnom bolešću, kroz prevenciju i olakšanje patnje putem ranog prepoznavanja, te besprijekorne procjene i suzbijanja boli i drugih problema – fizičkih, psihosocijalnih i duhovnih.

Nažalost, veliki dio skrbi oko terminalnog bolesnika pada na samu obitelj. Zato je u palijativnoj skrbi izrazito važna pomoć i podrška volontera koji mogu učiniti zbilja mnogo za same bolesnike i njihovu obitelj.

Svetlana Stojanović, volonterka u palijativnoj skrbi Lige protiv raka Pula, doslikava pravu situaciju s kojom se susreću i koliko joj kao volonterki znači rad baš u ovom segmentu.

To je nešto što me jako ispunjava i ništa mi to ne može pokvariti,” dijeli s osmijehom. “Ne znam što bi se moralo desiti da kažem da ja to više ne želim ili da mi je nešto jako teško. Drugačija je percepcija kao i percepcija smrti na kraju krajeva. Što je kod nas dosta velik tabu.”

Volonteri su oni koji će bolesnicima u njihovim zadnjim danima odagnati tugu i donijeti spokoj.

Cilj je palijativne skrbi smanjiti bol i neugodne simptome bolesti kako bi bolesnik koji je u posljednjim stadijima neizlječivih bolesti ili ima kroničnu tešku bolest, što kvalitetnije živio. I upravo zbog toga je pomoć koju pružaju volonteri strahovito bitna i na fizičkom, duhovnom i emocionalnom planu.

Briga koju im pružaju, beskrajno strpljenje i pozitivan stav svakome od terminalnih bolesnika puno znači kako bi vrijeme koje im je preostalo proveli okruženi pažnjom i razumijevanjem. Stoga je doprinos koju daju volonteri palijativne skrbi neizmjerno važan i bolesnicima, ali i njihovim obiteljima koji za svoje najmilije žele što manje patnje.

To se posebno odnosi na pojedince koji su samci i bez obitelji. “Volonter je zato tu, on može procijeniti kako se osjećaš. Pogotovo kad si samac i ne dolazi ti obitelj, nitko te ne posjećuje…Uz medicinsku skrb potreban je i netko tko će se zauzeti za sve potrebe pacijenta. Odjeli su pretrpani, kako znamo. Tko će onda to raditi? Ti u palijativnoj skrbi imaš 200 ljudi, tko stigne sve pregledati?” objašnjava Svetlana važnost prisustva volontera koji se ne bave medicinskom niti farmaceutskom djelatnošću, već doslovno skrbe o svakome pojedinačno kao o osobi, ne kao pacijentu. “Ja sam tamo za druženje. Kako bi rekao doktor Brumini, mi liječimo dušu. A to je neprocjenjivo.”

Volontiranje pri palijativnoj skrbi otkriva svi dobrotu u ljudima.

Edukacija volontera se obavlja od strane liječnika opće prakse do onih raznih specijalnosti, onklologa, internista, psihijatara, ali i od strane farmaceuta koji su se pokazali kao jedni od najvažnijih u procesu palijativne skrbi koji isto tako neumorno i plemenito pružaju svoje vrijeme, znanje i skrb kako bi pomogli terminalnih bolesnicima, njihovim obiteljima i samim volonterima.

Same edukacije su vrlo važne, ali najbitniji je rad na terenu kada se volonteri zapravo suoče s ljudima koja je nužna njihova pomoć.

“Stvori se jako jako privržena veza između mene kao volontera i bolesnika,” dijeli Svetlana. “Toliko vam daju ljudi povjerenja. Toliko povjerenje i tolika povezanost. Čak i od medicinskog osoblja. Kad im se naglasi da dolazi volonterka s tim ciljem i s tom svrhom oni te svi cijene. Onda kad me netko pita što ja dobijem s time i zašto radim nešto za džabe jer volontiranje je besplatno ovakve stvari vam sve govore.”

Način i motivi te nesebične pomoći koju pružaju volonteri su uistinu neprocjenjivi čime neizmjerno oplemenjuju čitavo društvo i pružaju dar ljudskosti koji se ne da mjeriti nikakvim novcem.

Cijelu emisiju Zdravo društvo poslušajte na sljedećem linku:

Ovaj tekst objavljen je temeljem Javnog poziva za financiranje programskog sadržaja od interesa za Istarsku županiju – Regione Istriana u 2022. godini.
Objavljeni programski sadržaj je odgovornost Saveza udruga Rojca i ne izražava službene stavove Županije.

Autor: Mirjana Radulović

Tekst: Aleksej Orel

Fotografije: Pixabay

Oznake: , ,

RSS 2.0 | trackback