Ruski opoziv Sporazuma o zabrani testiranja nuklearnog oružja

Radio Rojc

Objavljeno 27.11.2023. pod Društvo

Ruska ratifikacija Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani testiranja nuklearnog oružja od početka studenog više nije na snazi. Predsjednik Vladimir Putin, koji je u veljači prošle godine naredio invaziju na Ukrajinu, potpisao je zakon kojim se ratifikacija povlači, uz izjavu kako “nije spreman reći” hoće li s testiranjima nastaviti.

Sporazum iz 1996. godine, koji zabranjuje sve vrste nuklearnih eksplozija kao i bilo kakvo testiranje nuklearnog oružja, nikad zapravo nije stupio na snagu jer ga neki od ključnih “igrača” međunarodne političke scene, uključujući Sjedinjene Države, Indiju, Sjevernu Koreju i Kinu, nisu nikada ratificirale.

Nakon što je Zapad optužio Putina za korištenje nesmotrene retorike u vezi nuklearnog oružja nakon invazije na Ukrajinu, vojni analitičar i bivši načelnik Glavnog stožera ruskih oružanih snaga Mikhail Khodarenok je na jednom od državno kontroliranih medija rekao kako bi nuklearni napad Rusije mogao biti izazvan tenzijama na Baltičkom moru.

Prema izvješću Newsweeka, Khodarenok je tada izjavio kako bi napetost između Švedske i Rusije mogla biti glavni razlog koji će dovesti do sukoba, a sve zbog Švedskog procesa pridruživanja NATO-u. U međuvremenu je ovaj bivši časnik ruske vojske promijenio svoja stajališta, te ga smatraju disidentom koji sada izjavljuje kako “oružani sukob s Ukrajinom trenutačno u osnovi nije u nacionalnom interesu Rusije.”

Khodarenok je tijekom svog prijašnjeg obraćanja odaslao uznemirujuća pitanja Zapadu u vezi mogućeg napada, rekavši kako stanovnici na baltičkom području, uključujući Estoniju, ne znaju što bi značio nuklearni sukob s Rusijom. “Možete li uopće zamisliti podvodnu nuklearnu eksploziju na rubu Tallinna ili Stockholma, koja će jednim valom odnijeti vaš grad? Zamišljate li kako bi cijelo Baltičko more moglo biti krcato našim minama?”

Švedska je u napetostima između Kremlja i NATO-a bila neutralna, sve do trenutka kada se odlučila pridružiti Sjevernoatlantskom savezu, u partnerstvu s Finskom. Nakon invazije Kremlja na Ukrajinu u veljači 2022. godine, ruski ministar vanjskih poslova je odaslao upozorenje Finskoj i Švedskoj da će snositi posljedice svoje odluke o pridruživanju savezu.

Nakon pridruživanja Finske NATO-u, Turska je dala zeleno svjetlo i za primitak Švedske u članstvo, na što je Rusija odgovorila premještanjem taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiju. Takvo se oružje smatra najrazornijim na svijetu, a razmješteno je na pozicije s koje ruska vojska ima domet za gađanje ciljeva u Švedskoj i u Finskoj.

Zbog toga je Baltik postao žarišna točka koja mogla dovesti do sukoba koji bi uvukao Moskvu u neizbježni nuklearni rat s drugim članicama NATO-a, a sve zbog eventualnih blokada prema Rusiji koje bi mogle stupiti na snagu jednom kad Švedska postane punopravna članica saveza.

Čak i ako se radi o propagandnoj ratnoj retorici kojoj je cilj zastrašivanje protivnika, Rusija je od početka invazije na Ukrajinu poduzela mnoštvo eskalirajućih koraka po pitanju nuklearnog oružja. Osim spomenutog razmještanja taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji, Putin također povlači članstvo Rusije iz neformalnog sporazuma za kontrolu nuklearnog oružja potpisanog sa Sjedinjenim Državama, The New START.

U listopadu je BBC News izvještavao o masivnom nuklearnom testu koji je izvela Rusija, u sklopu kojeg su lansirane balističke rakete na Dalekom istoku, pozivajući se na izvještaje iz Kremlja. Ruski ministar obrane pojasnio je da se radilo o vojnoj vježbi koja uključuje “odgovor na nuklearni udar neprijatelja kopnom, morem i zrakom.”

Associated Press također izvještava o lansiranju interkontinentalne balističke rakete poznatije kao Bulava, s nove ruske podmornice dizajnirane za nošenje bojevih glava. Rusija u svom posjedu trenutno ima više od 6 000 komada nuklearnog oružja.

Navode kako Vladimir Putin ima spremne luksuzne bunkere koji mogu izdržati nuklearni napad, a nalaze se u Sibirskoj regiji Ongudaysky, potvrdio je Valery Solovei, bivši šef Odjela za odnose s javnošću Moskovskog državnog instituta i veliki Putinov kritičar. Upravo je u te bunkere prilikom invazije na Ukrajinu privremeno sklonio obitelj.

Radi se zapravo o ogromnoj, “high tech” planinskoj metropoli smještenoj pod zemljom, 4 000 kilometara udaljenoj od Moskve. Ovu je podzemnu rezidenciju je prije 10 godina podigao Gazprom, energetski biznis uglavnom u ruskom državnom vlasništvu.

Iako trenutno nije izgledno da će se Putin upustiti u otvoreni sukob sa NATO savezom, svoje državljane u novije vrijeme priprema za nuklearni rat od 2015. godine i ruske vojne intervencije u Siriji. Tada su izgrađena ogromna podzemna skloništa u Moskvi, koja mogu primiti čak 12 milijuna ljudi. Rusija ima 16 448 nuklearnih skloništa, dok su ona privatna odavno rasprodana bogatim Rusima.

Poznati Doomsday Clock ove su godine znanstvenici namjestili na devedeset sekundi do ponoći, što označava neposrednu opasnost – najvećim dijelom upravo zbog ruske invazije na Ukrajinu i potencijalne nuklearne eskalacije.

Tzv. “Sat sudnjeg dana” stvoren je od Biltena atomskih znanstvenika, koji su 1945. godine pokrenuli Albert Einstein i znanstvenici Sveučilišta u Chicagu, a simbolizira koliko smo blizu da uništimo svijet nuklearnim oružjem, klimatskom katastrofom ili nekim drugim faktorom tehnološkog ili znanstvenog napretka.

Edita Bojanac Delcaro

Foto: Instagram / BulletinOfTheAtomicScientists

RSS 2.0 | trackback