Povodom prvog rođendana Kluba i knjižare Giardini 2, Radio Rojc ugostio je njihovog redovnog posjetitelja, novinara Emira Imamovića Pirketa.
“Knjižara je prije svega socijalni point, gdje vi razgovarate sa drugim ljudima. Gledajući knjige, širite svoj intelektualni i čitateljski interes. To nisu isključivo prodajna mjesta nego prvenstveno klubovi, gdje se obavlja i prodaja.”
Nije veliki ljubitelj trenutnog preseljenja kulture u online sferu.
“Ideja da se knjige čitaju na televizoru, da se filmovi gledaju na telefonima, meni je to besmisleno. Mene zanima knjiga kao predmet, kazalište kao interakcija sa gledalištem. Ljudi idu na koncerte da bi dobili ono što ne mogu kad upale Youtube i gledaju svoj omiljeni bend. Ovo što smo mi prošli je čisti horor, meni izgleda kao sto godina samoće. Život uopće ne izgleda kao život, ali s otvaranjem knjižara malo smo bliži tome.”
Iako, kako kaže, život posle korone neće izgledati isto kao i prije, to nije nužno loše.
“Nikad se ne vratimo na život kakav je bio, on se mijenja, ima svoje tokove na koje često ne možemo utjecati. Dvadeset posto našeg BDP-a neće postojati, kultura je masakrirana, medijska scena je ostala bez oglasa, mali dućani će se teško oporaviti. Sad slijedi bolno suočavanje sa stvarnošću i možemo se resetovati, mada mi svaku priliku iskoristimo samo da je propustimo.”
Napominje da uopće nije oduševljen načinom na koji se upravlja krizom.
“Tu se vlast skrila iza skupine stručnjaka. Svi epidemiolozi širom svijeta, osim švedskih, bi vam propisali takve mjere, ali ne donose oni odluke nego sabor. Ministar Beroš je možda najbolji ministar u ovoj Vladi, izvanredno se snašao u datoj situaciji i upravljao iz pozicije svoje struke, ali to nije jedina struka koja upravlja društvom, ono je slojevito, zbog toga je najvažnija rečenica došla upravo iz Švedske – osim fizičkog zdravlja građana, moramo očuvati i psihičko, a ono strada i od izolacije i od neizbježnog ekonomskog kolapsa koji nas čeka.”
Napominje da se Festival alternative i ljevice FALIŠ u Šibeniku pod ovim okolnostima neće održati, ali organizatori se nadaju da će situacija ipak biti bolja.
“Ako budemo morali raditi festival sa ovim distancama i sa 50 posto sadržaja na internetu, mi ga nećemo raditi, to nije takav festival. Moramo imati trg, publiku, živu komunikaciju. Spremamo se kao da će ga biti, ali nećemo žrtvovati formu zbog epidemiološke situacije. Potreban je ne aktivistički pristup nego solidaran, da ne postoje s jedne strane povlaštene institucije, a s druge nezavisna scena na koju se gleda kao na parazite, a ona proizvodi ogromnu količinu sadržaja.”
Smatra da, ukoliko bi se bar 0.5% od 30 milijardi kuna izdvojenih za gospodarstvo uložile u kulturu, svi sadržaji koji su ugroženi COVID-19 bili bi spašeni.
Pripremila Marija Stojadinović